EUROPSKA KOMISIJA PREDLAŽE TRGOVINSKI EMBARGO PROTIV SRBIJE

BRUXELLES, 22. svibnja (Reuter/Hina) - Europska komisija, izvršno tijelo Europske zajednice, preporučila je da 12 država članica EZ-a pojača trgovinski embargo nad Srbijom i Crnom Gorom kako bi se na Beograd izvršio pritisak da zaustavi borbe u Bosni i Hercegovini. U izvješću o kojem će ministri vanjskih poslova EZ-a vjerojatno raspravljati ovog vikenda u Lisabonu, Europska je komisija objavila kako bi embargo na izvoz iz Srbije i njezinog saveznika Crne Gore bio vrlo djelotvoran. "Ova bi mjera imala velik učinak na ove zemlje", kaže se u izvješću čiju je kopiju dobila agencija Reuter. U ovom izvješću, koje su prošlog tjedna zatražili ministri vanjskih poslova EZ-a, tražeći načine da se izvrši pritisak na Srbiju, kaže se kako je 1991. godine više od 50 posto srbijanskog i crnogorskog izvoza išlo u zemlje EZ-a. "Embargo na izvoz imao bi vlastiti učinak, čak i ako ga ne bi podržali drugi partneri Srbije i Crne Gore i čak ako se ne bi moglo isključiti neke poremećaje u trgovanju", kaže se u izvješću. Ipak, analizirajući druge mogućnosti, u njemu se navodi kako bi zabrana prodaje iz EZ dvjema državama, koje su proglasila novu manju Jugoslaviju, bila manje djelotvorna, budući je u prošloj godini samo 45 posto njihovog uvoza došlo iz EZ. Glede naftnog embarga, mjere koju je više vlada EZ-a smatralo nepraktičnom, u izvješću se kaže kako bi embargo na uvoz trebali podržati glavni ospkrbljivači dviju republika kao što su Rusija, Kina, Iran i Rumunjska. Čak i ako se takva podrška dobije srpske i crnogorske luke morale bi biti blokirane, a kopneni prijevoz iz Soluna u Grčkoj prekinut. Isto bi se odnosilo i na riječni prijevoz Dunavom, kaže se u izvješću. Kao što se i očekivalo u izvješće Europske komisije uključeno je zamrzavanje imovine kao jedna od mogućnosti dostupnih vladama EZ. No, dio je o zamrzavanju uzet iz prethodnog dokumenta Europske komisije, koji je napisan u listopadu prošle godina, a u njemu se kaže kako je dio fondova bivše jugoslavenske federacije već povučen van domašaja EZ. "Neobjavljeni podaci o jugoslavenskim fondovima koji se nalaze u Grupi deset industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G10), te drugim europskim zemljama i inozemnim središtima, ukazuju da je tijekom 1991. godine došlo do nekih značajnih promjena", navodi se u izvješću. Grupu deset industrijskih najrazvijenijih zemalja svijeta čine Sjedinjene Države, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija, Japan, Belgija, Nizozemska i Švedska. U izvješću EZ-a stoji da se od kraja 1990. godine do kraja lipnja 1991. ukupna jugoslavenska imovina koja se nalazila u tim zemljama smanjila za 2,65 milijardi dolara dok su dugovi pali za 1,62 milijardi. "Činjenica da je promjena od kraja lipnja do kraja prosinca 1991. bila bitno manja može ukazati kako su u prvoj polovini godine neka sredstva sklonjena na sigurno", dodaje se. U izvješću se Europske komisije također preporučuje zamrzavanje sredstava bivše jugoslavenske federacije u Međunarodnom monetarnom fondu. Komisija navodi da je već sada vjerojatno da Srbija i Crna Gora neće moći dobiti nikakva sredstva od MMF-a. "Međunarodni monetarni fond bi ipak trebao službeno zamrznuti imovinu", kaže se u izvješću Europske komisije. Situacija je u Svjetskoj banci slična ali ne tako hitna, kaže se u izvješću Komisije, iako bi EZ trebala provjeriti da li su zaustavljeni već odobreni zajmovi Srbiji i Crnoj Gori. "Nasljeđivanje članstva bivše Jugoslavije (u MMF-u i Svjetskoj banci) duga je i složena operacija, ali u praksi, moguće je ograničiti sudjelovanje Jugoslavije u aktivnostima MMF-a i ... ubrzati formalnu i neformalnu proceduru za makroekonomsku pomoć drugim republikama bivše Jugoslavije", kaže se u izvješću Europske komisije. "Učinak bi takve akcije na ravnotežu na Balkanu i na ekonomsku i monetarnu budućnost regije bio značajan." (Hina) fs 221703 MET may 92