LJUBLJANA, 21. svibnja (STA/Hina) - Od 5.000 kilometara magistralnih i
regionalnih cesta u Sloveniji, više od polovine ne odgovara propisima.
Zbog sporova pri podjeli sredstava za održavanje i obnavljanje cesta,
stanje na slovenskim cestama od sada će ocjenjivati švicarsko poduzeće
Viaconsult s pomoću kompjuterskog sustava, izjavio je pomočnik direktora
republičke uprave za ceste Metod Dibatista na današnjem predstavljanju
mjernog vozila ARAN.
Do kraja lipnja bit će izmjereno 2.000 km magistralnih i značajnijih
regionalnih cesta, a cjelokupan projekt bit će završen do listopada.
Mjerenje će koštati 100 tisuća švicarskih franaka.
Suvremenim načinom ocjenjivanja prekinulo bi se sa dosadašnjom praksom u
kojoj su o gospodarenju cestama odlučivali politički pritisci, općinski
djelatnici i pojedinci. Odgovarajuća mjerenja ponavljala bi se svake dvije
godine.
Mjerno vozilo, koje košta više od 700 tisuća američkih dolara, može
mjeriti više elemeneta istodobno, između ostalog, poprečni i uzdužni
presjek, nagib, oštećenja na cesti i dr. Na osnovi tih rezultata moguće je
uvrditi stanje cesta, a podaci se koriste za odlučivanje o prednostima pri
raspoređivanju sredstava za održavanje i obnavljanje cesta.
Za nabavku takvog vozila, kojih u svijetu ima 37, od toga u Europi 6,
Slovenija se dogovarala zajedno sa Hrvatskom te Bosnom i Hercegovinom još
prošle godine, ali je rat prekinuo te razgovore.
(Hina)ds
211744 MET may 92
Izložba "Merkur, Venera, AMZ, Mars" u izlogu iličkog nebodera
Split: Sukob dvojice maloljetnika, jedan u bolnici sa teškom ozljedom
Božinović: MUP je pokrenuo interne konzultacije o uporabi pirotehnike
Francuska: Katolička crkva poziva na istragu o seksualnim napadima poznatog opata
Potpisan Memorandum o suradnji Hrvatske i Izraela u pošti i komunikacijama
EBRD investirao u BiH lani 213 milijuna eura
Gospodarstvo - ukratko do 14,30 sati
Senzacija u Wengenu, Von Allmen pobjednik superveleslaloma
Varaždin dobiva Regionalni centar za predinkubaciju u pametnoj industriji
Anušić: Hrvatska će moći odgovoriti zahtjevu od 3 posto BDP-a za obranu