DIPLOMATSKE AKTIVNOSTI U UN GLEDE BIH

NEW YORK, 14. svibnja (AFP/Hina) - Neprihvaćanje glavnog tajnika UN da neodložno pošalje plave kacige u Bosnu i Hercegovinu izazvalo je jučer i danas intenzivne diplomatske aktivnosti u Ujedinjenim narodima, koje bi ubrzo mogle rezultirati sjednicom Vijeća sigurnosti. Predsjednik Vijeća sigurnosti, austrijski ambasador Peter Hohenfellner (Hoenfelner) već se sastao s nekima od svojih kolega iz Vijeća te s predsjednikom arapske grupe u UN i prestavnikom Arapske lige, koji su iznrazili veliku zabrinutost za sudbinu Muslimana u BiH. Tri zemlje EZ, koje su sada članice Vijeća sigurnosti, Belgija, Francuska i Velika Britanija, započele su razrađivati nacrt rezolucije u kojoj bi se tražilo od Butrosa Butrosa-Galija da nastavi humanitarne akcije u BiH. U tom nacrtu nema stajališta protivnih odluci glavnog tajnika da ne šalje vojnike UN u BiH i samo se naglašava važnost sporazuma o prekidu vatre, koji je pretpostavka svakog političkog rješenja. U tekstu će također biti spomenuto nekoliko temeljnih načela u vezi s operacijom UN u Hrvatskoj, poput potrebe poštivanja prekida borbi i potpore Vijeća sigurnosti naporima mirovne konferencije o Jugoslaviji, koju vodi lord Carrington (Karington). U nacrtu rezolucije se zahvaljuje Butrosu-Galiju za njegovo jučerašnje izviješće, čime se izbjegava poduprijeti ga službeno vodeći računa o svim stajalištima unutar Vijeća sigurnosti. Arapska grupa u UN već je obznanila da želi da Vijeće sigurnosti ide još dalje u jasnom određivanju odgovornosti Srbije za pogoršanje stanja u BiH. Nakon što bi se to utvrdilo, mogli bi se opozvati svi ambasadori koji su sada u Beogradu, kao što su to učinile zemlje članice EZ i SAD. To bi, po mišljenju arapskih diplomata, bila samo prva mjera u smjeru gospodarskih sankcija, primjerice naftnog embarga protiv Srbije. Neki se diplomati čude što je glavni tajnik u svom izvješću odbio i samu zamisao o vojnoj zaštiti bilo koje humanitarne pomoći što se doprema stanovništvu BiH, sumnjajući u efikasnost takve akcije, osim kad bi se ona krajnje dosljedno provela i kad bi se prihvatio rizik. Diplomati kažu da UN ne može sebi dozvoliti da ostane "prekriženih ruku", posebice glede pružanja humanitarne pomoći. Takav bi stav mogao ugroziti druge humanitarne operacije UN-a, poput one koju je glavni tajnik nedavno preporučio u Somaliji, odobrivši slanje oko 500 dobro naoružanih vojnika da nadgledaju podjelu namirnica i lijekova, čiji je nedostatak, po njegovu mišljenju, jedan od uzroka za produženje građanskog rata. (Hina) tj 141849 MET may 92