LJUBLJANA, 11. svibnja (Hina) - Kako brže i djelotovornije zaustaviti
sukobe u Bosni i Hercegovini te onemogućiti Srbiju kao agresora na tu
nezavisnu i međunarodno priznatu državu, bilo je jedno od glavnih pitanja o
kojima su danas raspravljali članovi Komisije za međunarodne odnose
Skupštine Slovenije. Sjednici je bio nazočan i Milan Kučan, koji je
ponovio tijek i stajališta s prošlog zasjedanja Konferencije o Jugoslaviji.
Kučan je među ostalim rekao da je međunarodna zajednica svjesna činjenice
da bi rat, proširenjem sukoba na Kosovo i Sandžak, mogao ponovno zahvatiti
cijelu Hrvatsku i Sloveniju. Kučan je istaknuo da se Slovenija zauzima za
cjelovitost Bosne i Hercegovine i za zonu ograničenog naoružanja u
jugoistočnoj Europi, tj. naoružanju i broju vojnika prema broju stanovnika
pojedinih država.
Trebalo bi također onemogućiti "etničko čišćenje" pojedinih područja u
BiH, što pridonosi veliku broju izbjeglica i stvara pretpostavke za bolju
poziciju u pregovorima od pozicije realnoga stanja, iako Europska zajednica
deklarativno izvjavljuje da novo stanje neće priznati, rekao je Kučan.
Slovenski stručnjak za međunarodno pravo dr. Danilo Turk ustvrdio je da
bilo kakve sankcije protiv agresora na BiH po međunarodnom pravu moraju
biti potvrđene u Vijeću sigurnosti UN, a KESS samo nastoji ograničiti
manevarski prostor novoproglašene SR Jugoslavije, jer je riječ o novoj
političkoj okolnosti.
(Hina) vk
111316 MET may 92
Izložba "Merkur, Venera, AMZ, Mars" u izlogu iličkog nebodera
Split: Sukob dvojice maloljetnika, jedan u bolnici sa teškom ozljedom
Božinović: MUP je pokrenuo interne konzultacije o uporabi pirotehnike
Francuska: Katolička crkva poziva na istragu o seksualnim napadima poznatog opata
Potpisan Memorandum o suradnji Hrvatske i Izraela u pošti i komunikacijama
EBRD investirao u BiH lani 213 milijuna eura
Gospodarstvo - ukratko do 14,30 sati
Senzacija u Wengenu, Von Allmen pobjednik superveleslaloma
Varaždin dobiva Regionalni centar za predinkubaciju u pametnoj industriji
Anušić: Hrvatska će moći odgovoriti zahtjevu od 3 posto BDP-a za obranu