EZ RAZMIŠLJA O PROŠIRENJU

BRUXELLES, 11. svibnja (AFP/Hina) - Europska komisija i njen predsjednik Jacques Delors, razmislit će u utorak u Strasbourgu o proširenju EZ, što smatraju neizbježnim i poželjnim. To bi proširenje trebalo biti praćeno reformom svih institucija, a uključivanje novih zemalja treba biti tako izvedeno da se izbjegne paraliza sistema - smatra se u Bruxellesu. Takav će se prijedlog iznijeti pred Europsku komisiju 26. i 27. lipnja na sastaku šefova država i vlada Zajednice u Lisabonu. Velika Britanija, koja u srpnju, nakon Portugala preuzima predsjedavanje EZ-om, već najavljuje da će tom pitanju dati prioritet te očekuje da će finalna odluka biti donešena za europskom sastanku u Edinburgu zakazanom za prosinac ove godine.Iz diplomatskih se izvora nije moglo čuti mišljenje poslanika jer ovi odbijaju dati bilo kakvu izjavu prije nego što se sastanu ministri vanjskih poslova EZ-a u Strasbourgu 20. lipnja. O pridruživanju EZ-u nema govora prije 1995. godine, dakle bit će omogućeno tek 1996. ili 1997. godine. Kandidati će morati prihvatiti sve odluke Zajednice, uključujući politiku i monetarni sustav, onako kako je to zapisano u Ugovoru iz Maastrichta o Ujedinjenoj Europi. Neke države članice, kao Portugal, predlažu pridruživanje u manjim paketima. "Sadašnji sistem može funkcionirati do 15 članica, pod uvjetom da budući partneri govore jezikom već na snazi u EZ-u" - smatra tako portugalski ministar vanjskih poslova, Joao de Deus Pinheiro, koji predsjedava savjetom dvanaestorice. Do sada je šest zemalja službeno podnijelo molbu za primanje u EZ: Turska 1987. godine, Austrija 1989. godine, Cipar i Malta 1990. godine, Švedska 1991. godine i Finska 1992. godine. Svi oni žele biti primljeni što prije. Ostale europske zemlje, posebno zemlje Istoka razmatraju također pridruživanje EZ-u, ali do sada još nisu poduzele službene korake. Jacques Delors i predsjednik Europskog Parlamenta, Egon Klepsch, smatraju da se proširenje Zajednice treba izvoditi paralelno s institucionalnim reformama koje će pogoditi Europsku komisiju, Savjet ministara EZ-a i europski Parlament. Nekoliko načina te preobrazbe se već razmatra u Bruxellesu. Prema tom modelu Europska će komisija predstavljati zaista pravu europsku vladu sa svim ingerencijama, a ministarski će savjet postati državno vijeće. Do sada je Komisija već nekoliko puta morala odstupiti u korist eurposkog Parlamenta i država članica. Trebat će odrediti novu Komisiju na summitu u Lisabonu kao i novog predsjednika, i to vjerojatno u studenom. Delors smatra da se takva institucionalna reforma treba provesti što prije, na među vladinom sastanku, izvan institucija EZ-a. Klepsch dijeli to mišljenje i javno je predložio da se to provede od ove godine. Francuzi i Britanci su vrlo rezervirani po tom pitanju. Pariz želi pričekati rezultate s među vladine konferencije predviđene za 1996. godinu kako bi se aktivirala zajednička obrana. Douglas Hurd, opet, ne vidi nikakvu prednost koju bi dala institucionalna reforma. (Hina) do 111041 MET may 92