SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Teški proces pretvorbe vojne industrije ZND i Istočne Europe Naslov: Pretvorba neostvariva bez međunarodne pomoći Podnaslov: Samo u ZND više od 12 milijuna ljudi zaposleno je u vojnoj industriji koja je na izdisaju. Scenario je jednak u zemljama Istočne Europe. Piše: Waltraud BARLYI, AFP BEČ - Izgleda da će pretvorba vojne industrije Istočne Europe i bivšeg SSSR-a u civilnu djelatnost biti teška i, nije naodmet ponoviti, neostvariva bez masovnog sudjelovanja međunarodne zajednice. Analiza Europske Banke za obnovu i razvoj (BERD) predstavljena 14. travnja u Budimpešti jasno pokazuje kako "se procijenjuje da u bivšem SSSR-u ima između 2 i 3.000 tvornica oružja. Posebno im je velika koncentracija u Rusiji, gdje na vojnu otpada 50 posto industrijske proizvodnje. Ukrajina je na drugom mjestu, a ostalo je podijeljeno između Bjelarusa, Baltičkih zemalja, Kazahstana i Uzbekistana". Kako bi spriječila gospodarske i socijalne nerede u ZND, gdje je više od 12 milijuna ljudi zaposleno u vojnoj industriji koja je na izdisaju zbog nedostatka domaćih kupaca, BERD bi trebala, po mišljenju predsjednika Jacquesa Attalija, financirati projekte pretvorbe specijalnim programom rekonstrukcije. U Ukrajini 1,5 milijuna radnika radi u oko 700 tvornica oružja, među kojima je i aeronautička tvornica Antonov iz Kijeva i tvornica raketa i svemirskih lansera u Dnjepropetrovsku. Pretvorba će vojne industrije pogoditi 300.000 ljudi zaposlenih u isključivo vojnoj proizvodnji, prema navodima ukrajinskog ministra vojne industrije. Međunaslov: Nema novca za pretvorbu? Kako bi se izbjegla mogućnost "jeftine rasprodaje" sovjetskog oružja, posebno u izvozu, jedan je državni komitet zadužen da vojno-industrijske komplekse usmjeri prema civilnim potrebama. Scenario je jednak u bivšim zemljama satelitima - Češkoj i Slovačkoj, Madžarskoj, Bugarskoj i Poljskoj - čije su vojne industrije izgubile glavnog kupca, sovjetsku vojsku. U Češkoj i Slovačkoj tri četvrtine vojne industrije koncentrirano je u Slovačkoj i zapošljava oko 250.000 radnika, od kojih 100.000 izravno u proizvodnji oružja. Godine 1991. tvornica tenkova u Martinu u središnjoj Slovačkoj otpustila je 4.000 radnika. Preostalih 9.000 žive uglavnom zahvaljujući ugovorima sa Sirijom, koji ističu 1994. godine. Slovačka je vlada nedavno odustala od predviđenog programa pretvorbe: "Nemamo novac potreban za prijelaz na civilnu proizvodnju niti za pokrivanje društvenih troškova rekonstrukcije", izjavio je premijer Jan Carnogursky. Poljska, koja je nekoć prodavala 70 posto svoje vojne proizvodnje u SSSR, namjerava za 50 posto smanjiti svoje proizvodne kapacitete i regrupirati ostale tvornice u holding. Ugroženo je oko 100.000 radnih mjesta. Međunaslov: Jugoslavija - turizam, pa vojska Zamjenik ministra industrije Stanislav Padykula izrazio je želju za "budućom suradnjom s inozemnim partnerima", posebno glede "traženja novih tržišta za poljsko naoružanje". Bugarska također želi sačuvati barem 50 posto svoje vojne industrije koja, "prestrukturirana može poslužiti Bugarskoj kao lokomotiva za izlaz iz krize", nada se general Stojan Andrejev, savjetnik predsjednika republike. Bugarska je tradicionalno raskrižje međunarodne trgovine oružjem, napose s Bliskim Istokom. Običavala je izvoziti 96 posto svoje vojne proizvodnje u bivše socijalističke zemlje, u Afriku i na Bliski Istok. Broj je zaposlenih već smanjen za 30.000 osoba. Madžarska vojna industrija, 70 posto angažirana u elektronici, 20 posto u proizvodnji municije i samo 10 posto u proizvodnji oružja, pretrpjela je veliki pad brutto prometa. Jugoslavija je godišnje ostvarivala 2 milijarde dolara od izvoza svoje vojne industrije, najvećeg izvora deviza iza turizma. Odvajanje Slovenije i Hrvatske uskratilo je zemlji 25 posto proizvodnih kapaciteta. U bivšoj Jugoslaviji 80.000 osoba bilo je zaposleno u vojnoj industriji i 200.000 u pratećim granama. (Hina) fs 112046 MET may 92