PISMO MINISTRA ŠEPAROVIĆA PREDSJEDATELJU MINISTARSKOG VIJEĆA EZ-A PINHEIRU I MINISTRIMA DVANAESTORICE (ŠIRA VERZIJA)

PINHEIRU I MINISTRIMA DVANAESTORICE (ŠIRA VERZIJA) ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Zvonimir Šeparović poslao je danas pismo predsjedatelju Ministarskog vijeća EZ-a De Deusu Pinheiru (Deuš Pinjeiro) i svim ministrima Dvanaestorice. Pismo u cijelosti glasi: "Povodom sastanka Vijeća ministara EZ o dramatičnoj situaciji nastaloj agresijom Srbije, Crne Gore i bivše JNA na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, slobodan sam predočiti Vam slijedeće: 1. Agresija protiv Bosne i Hercegovine od strane srpskih i crnogorskih snaga dramatično se povećava. 2. Napadi na Hrvatsku se pojačavaju pri čemu stradaju cijela naselja, a osobito gospodarski objekti, a dnevno gine najmanje 15 ljudi. 3. Srpska politika stvaranja etnički čistih srpskih područja dovela je do enormne selidbe naroda nepoznate u novijoj povijesti Europe. Pored 600 tisuća izbjeglica iz prostora Hrvatske sada je u Hrvatsku prebjeglo iz BiH više od 300 tisuća ljudi, mahom Muslimana i Hrvata. 4. U isto vrijeme Srbija i Crna Gora preko nove tzv. SRJ nastoje ostvariti kontinuitet s bivšom SFRJ, izbjeći proces priznavanja nove države i postići legitimnost za svoju agresivnu politiku. 5. Tzv. JNA vojnim udarom na vrhu nastoji skinuti odgovornost za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH tobožnjim opozivom srpskih i crnogorskih vojnika iz BiH ostavljajući ogroman vojnički i ratni potencijal u BiH i još uvijek u Hrvatskoj. 6. UNPROFOR još uvijek nije preuzeo odgovornost na područjima u koja su raspoređeni, a bilo je slučajeva u istočnoj Slavoniji da su stotine Hrvata prognani u prisutnosti i sa znanjem oficira UNPROFOR-a, na što je Vlada Hrvatske prosvjedovala. 7. Agresivna politika srpske soldateske ne preza ni od napada na pripadnike Promatračke misije: među najteže incidente ubraja se onaj od 2. svibnja 1992. kada je ubijen jedan pripadnik MM-a u blizini Mostara. Sve ovo zahtijeva hitnu akciju međunarodne zajednice, međutim, te su akcije ili potpuno izostale ili su prespore, što ohrabruje agresore. Konferencija Visokih funkcionara KESS-a u Helsinkiju, blokirana pravilom konsenzusa ne uspijeva isključiti bivšu SFRJ i osuditi agresiju jer nema pristanka dviju zemalja predvođenih Rusijom. Akcija Vijeća sigurnosti i UNPROFOR-a još nije djelotvorna. EZ također nije jedinstvena i brza u akciji. Republika Hrvatska čini sve sa svoje strane što može apelima i molbama da se zaustavi agresija protiv BiH i Hrvatske i da se dođe do mirnih rješenja na prostoru bivše Jugoslavije: Vlada RH uputila je 5. svibnja apel vladama i organizacijama svijeta kojim je zatražila: 1. Hitan saziv Vijeća sigurnosti i prihvat rezolucije kojom bi se imenovalo Srbiju, Crnu Goru i bivšu JNA agresorom i prihvatilo mjere na temelju Glave VII. Povelje OUN. 2. Bržu akciju UNPROFOR-a. 3. Poduzimanje akcija protiv agresora. 4. Stavljanje bivše JNA pod međunarodnu kontrolu. 5. Upućivanje mirovnih snaga u BiH. 6. Sprečavanje tzv. SRJ da uzurpira prava bivše SFRJ. 7. Sazivanje međunarodne konferencije o izbjeglicama. 8. Osnivanje međunarodnog ratnog suda za ratne zločine ubijanja civila. Ministri inozemni poslova Austrije, Hrvatske, Mađarske i Slovenije osudili su 4. svibnja agresiju na BiH i Hrvatsku. Sabor Hrvatske prihvatio je na sjednici od 9. svibnja Izmjene i dopune Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima manjina u skladu s očekivanim principima Briselske konferencije. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman 10. svibnja u susretu s g. Marrackom Gouldingom i generalom Satishom Nambiarom zatražio je ubrzanje rasporeda mirovnih snaga i obećao punu suradnju hrvatske strane u ostvarenju mirovnog plana g. Vancea. Istog dana predsjednik Tuđman, u pismu senatoru Doleu, objasnio je da je sporazum predstavnika Hrvata i Srba iz BiH u Grazu 6. svibnja u granicama općeg sporazuma postignutog u Lisabonu, da je Hrvatska među prvima priznala BiH kao suverenu i nezavisnu državu triju konstitutivnih naroda. Naglasio je da je sporazum u Grazu imao za svrhu postizanje prekida vatre i mirne pregovore između tri naroda. Republika Hrvatska i dalje sudjeluje i namjerava konstruktivno djelovati u okviru Briselske konferencije o bivšoj Jugoslaviji traženjem miroljubivog rješenja u razdruživanju, u zahtjevima da sve države bivše Jugoslavije prođu kroz proces priznavanja, osiguranje prava manjina, kako je to već učinila Hrvatska, i naravno tražimo pravedan proces sukcesije i diobe dobitaka i dugova bivše Jugoslavije bez ičijeg isključivog prava na nasljeđivanje bivše Jugoslavije. Stoga predočavajući Vam sve ovo slobodni smo zamoliti Vas da na sastanku Vijeća ministara donesete odluke: 1. Da se oštro osudi agresija Srbije i Crne Gore i bivše JNA protiv Hrvatske i BiH i da se poduzmu odgovarajuće sankcije, posebno stavljanjem pod međunarodnu kontrolu bivše JNA. 2. Da se najhitnije uputi odgovarajuća pomoć za više od 900.000 izbjeglica u Hrvatskoj i da se sazove međunarodna konferencija o izbjeglicama u Hrvatskoj. 3. Da se bivša SFRJ isključi iz svih međunarodnih organizacija, da se prekine diplomatske odnose s bivšom i novoproklamiranom Jugoslavijom i da se spriječi pokušaj održanja kontinuiteta između spomenutih država. Primite, Vaša ekselencijo, izraze mog najdubljeg štovanja", stoji na kraju pisma dr. Zvonimira Šeparovića ministrima vanjskih poslova EZ-a. (Hina) zg 101717 MET may 92