SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Odluka o stvaranju ruske armije potvrdila neuspjeh sporazuma glede stvaranja zajedničkih konvencionalnih snaga Naslov: Umrla je Crvena armija Podnaslov: Deset drugih država ZND već je oformilo bilo vlastitu vojsku, bilo ministarstvo obrane ili narodnu gardu Piše: Jean RAFFAELLI, AFP MOSKVA - U četvrtak usvojena odluka predsjednika Borisa Jeljcina o stvaranju ruske armije pokazuje kako se države bivšeg SSSR ne uspijevaju sporazumjeti glede stvaranja zajedničkih konvencionalnih snaga unutar Zajednice Nezavisnih država. Pa ako su se te države u prvo vrijeme i uspjele sporazumjeti o jednistvenom zapovjedništvu strateških snaga pod upravom maršala Jevgenija Šapošnjikova, sastanak na vrhu u Minsku održan u veljači ove godine službeno je potvrdio neuspjeh očuvanja zajedničkih konvencionalnih snaga. Nakon što je najavio stvaranje ruske armije maršal je u četvrtak dao interview za list Izvestija u kojemu je između ostalog ocijenio kako će ZND ostaviti mogućnost za savez novoga tipa te kako će biti potrebno utvrditi sporazum o kolektivnoj sigurnosti. "Najvažnije je izbjeći rat", naglasio je on. Ukaz predsjednika Borisa Jeljcina, koji je sebe proglasio i glavnim zapovjednikom novih snaga, donesen je nakon što je deset drugih država ZND već oformilo vlastitu vojsku (države "najsklonije neovisnosti"), ili barem vlastito ministarstvo obrane ili Narodnu gardu (ostale države). Ukrajina i Moldova koje su se, poput Azerbadjžana, uvijek protivile zajedničkom zapovjedništvu konvencionalnih snaga, već su počele iznalaziti izvore prihoda za financiranje vlastitih nacionalnih armija. Međunaslov: Izostao sporazum o raspodjeli Bjelarus, jedna od četiri nuklearne sile ZND, slijedila je primjer Ukrajine. Oformila je vlastito ministarstvo obrane te najavila kako namjerava ustanoviti vlastitu nacionalnu vojsku. Ukrajinski predsjednik Leonid Kravčuk izdao je 6. travnja naređenje kojim preuzima kontrolu nad svim konvencionalnim snagama stacioniranim na teritoriju njegove zemlje. Ukrajina, nekada bitni dio oružanih snaga SSSR, sa preko šest tisuća svojih oklopnih vozila i svojih 20 divizija bivše Crvene armije, na taj si je način priskrbila jednu od najvećih vojski u Europi, pod zapovjedništvom generala Konstantina Morozova. Tijekom sastanka na vrhu što je u ožujku održan u Kijevu, šefovi država ZND nisu uspjeli postići sporazum o raspodjeli konvencionalnih snaga što su ih prisvojile pojedine republike. Oni su jedino pozvali Azerbejdžan i Armeniju da ne pokušavaju oformiti vlastite nacionalne armije, kako ne bi pogoršavale sukob u Nagorno Karabahu. Baku se međutim nedavno izjasnio u korist nastavka stvaranja vlastite vojske. Novog ministra obrane, Ragima Kazijeva, imenovao je 18. ožujka ukazom vršilac dužnosti predsjednika Jakub Mamedov. Međunaslov: Popustio i Kazahstan Erevan je isprva tvrdio kako ne želi oružane snage. No krajem veljače naglo je promijenio mišljenje zahtijevajući od svih armenijskih časnika bivše Crvene armije da doprinesu stvaranju nacionalne vojske zbog situacije u Nagorno Karabahu. U Središnjoj Aziji, Kirgistan se zadovoljio narodnom gardom, dok je Uzbekistan, koji je u siječnju stvorio vlastite snage Ministarstva unutarnjih poslova mjesec dana kasnije objavio kako namjerava oformiti nacionalnu vojsku. Turkmenistan, međutim, bio je najbliži stajalištima Moskve. No u siječnju je ustanovio vlastito ministarstvo obrane "zaduženo za jedinice unutrašnjih poslova, narodnu gardu i civilnu obranu". Pitanja podjele konvencionalnih snaga na njegovu teritoriju nisu na dnevnom redu u Tadžikistanu, državi koju već nekoliko mjeseci potresaju unutrašnji politički nemiri. Konačno, posljednji znak kraja mitske Crvene armije Kazahstan - koji je oduvijek poput Moskve podržavao zajedničko zapovjedništvo konvencionalnih snaga - odlučio je u četvrtak oformiti vlastito ministarstvo obrane. (Hina) 090440 MET may 92