PRIHVAĆENE IZMJENE "MANJINSKOG" ZAKONA

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Uz nekoliko amandmana saborski su zastupnici prihvatili Prijedlog za donošenje Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj. Na početku skupne sjednice predsjedatelj Luka Bebić izvijestio je zastupnike da su klubovi zastupnika HDZ-a, SDP-a i HSLS-a predložili da se taj prijedlog u saborsku proceduru ponovno uvrsti po hitnom postupku, što je na skupnoj sjednici prihvatilo 210, a odbilo 18 zastupnika. Osnovnom promjenom u tom "manjinskom zakonu" poseban samoupravni položaj u sustavu lokalne samouprave i lokalne uprave ustrojit će se na regionalnoj, a ne na općinskoj razini. Zakon se usklađuje s Haaškim nacrtom "ugovorenih odredaba za konvenciju". Poseban autonoman samoupravni položaj dobila su dva kotara - Knin i Glina. U sastav kninskog kotara ući će općine Knin, Obrovac, Gračac, Titova Korenica i Donji Lapac, a u glinski općine Glina, Vrginmost, Hrvatska Kostajnica, Dvor na Uni i Vojnić. Granice tih općina utvrđene su zakonom o područjima općina u Republici Hrvatskoj, po odredbama što su bile na snazi 30. svibnja 1990. U raspravi o tom zakonu u ime predlagača, Zakonodavno-pravne komisije Sabora Republike Hrvatske, predsjednik Komisije Ante Klarić je istaknuo da se tim zakonom ispunjavaju međunarodno preuzete obveze i konvencije. "Njime se ne mijenja Ustav i ustavni poredak Republike Hrvatske", kazao je Klarić i istaknuo da će na području kotareva vrijediti zakoni Republike Hrvatske. Zastupnik Božo Erlić (HDZ) osvrnuo se na dio zakona u kojem se navode područja koja ulaze u kotare, predloživši da Sabor donese poseban zakon po kojem bi se mogle mijenjati općinske granice. Svoj prijedlog protumačio je potrebom da se Hrvatima koji žive u općinama u sastavu kotara ostavi mogućnost da se iz njih izdvoje. Kao primjer naveo je općinu Benkovac, u kojoj živi 45 posto Hrvata i 55 posto Srba. "Tek prihvaćanjem toga prijedloga možemo prihvatiti i prijedlog za donošenje Zakona o pravima nacionalnih manjina", istaknuo je Erlić. Goran Biljan (HKDS) kazao je "da je zakon anticivilizacijski" i dodao kako nije dobro da se taj zakon prihvati prije nego budu prihvaćeni zakoni o kotarevima i lokalnoj samoupravi. Zastupnik Zvonko Špišić (HSP) drži da taj zakon treba prihvatiti nakon pobjede nad Srbijom, jer će, dodao je, po tom zakonu Hrvati postati manjinom u vlastitoj državi. Istaknuvši da će taj zakon mnogi teško prihvatiti, zastupnik Antun Katunar (HDS) ocijenio je da njime Hrvatska prihvaća kriterije koje joj nameće Europa, koja u isto vrijeme od naših protivnika ne zahtijeva iste uvjete za priznanje koje je zahtijevala od Hrvatske. Upozoravajući da osnivanje "tih dvaju zamišljenih kotareva" nema ni prometnog, ni kulturnog, ni gospodarskog opravdanja, ali i da "znamo zašto je predložen", zastupnik se Drago Krpina (HDZ) složio s mišljenjem da se time može poigrati s osjećajima ljudi, ali i zaključio da u "hrvatskoj povijesti neće biti zabilježeni naši osjećaji, nego ono što ostaje budućim generacijama". Ističući da se postavlja razumljivo pitanje hoće li se u ta dva kotara stvoriti hrvatska država, Krpina je rekao da "možemo kategorički ustvrditi da će se i u Kninu, Benkovcu, Donjem Lapcu, Glini, stvoriti hrvatska država". Interes Hrvatske na tim je područjima povijesna i moralna obveza hrvatske države, naglasio je on. Ustvrdivši da će ona tu svoju obvezu izvršiti, Krpina je rekao: "Kao što su u zadnjih sedamdeset godina u srpskoj državi Hrvati iseljavani s tih područja, vrijeme je da ih Hrvatska ponovno napuči hrvatskim stanovništvom." Podupirući taj zakon, zastupnik Nedjeljko Višnjić (SDP) upozorio je na razliku između onih Srba kojima treba suditi zbog zločina, i onih koji uporno sjede u Saboru i "pružaju ruku", istaknuvši da su oni možda nedovoljno nazočni. Zastupnik Ivan Vekić je rekao da su hrvatski problemi posljedica i "pravno-političkih pokusa u kojima su svjetske ideologije i velike sile zaboravile hrvatski narod". Vekić je zaključio da glasujući za taj zakon "ne diže ruku ni zbog čijeg diktata, nego zato što je kao građanin Republike Hrvatske na tolikoj civilizacijskoj i ljudskoj razini, da je u stanju to izglasati". "Posljedice tog ustavnog zakona hrvatski Sabor mora temeljito razjasniti hrvatskom narodu, kako bi se riješile sve dileme", rekao je zastupnik Vladimir Šeks, dodavši da se to posebice odnosi na onaj dio hrvatskog pučanstva koji na tim područjima treba živjeti, koji se tamo neće htjeti vratiti sve dok su na vlasti zločinci koji su ih protjerali. On je upozorio da je Republika Hrvatska prihvatila pravila Europske zajednice, koja je zatražila da se pojam područja šire odredi, zbog čega se odlučilo za kotareve, te da je stoga potrebno prihvatiti taj ustavni zakon. Istaknuvši da Hrvatska ipak nije pristala na demilitarizaciju tog područja, Šeks je doda kako Hrvati na tom području trebaju znati da to znači da će tamo biti hrvatska vojska, hrvatska državna policija, koja će štititi ustavni poredak Republike Hrvatske, te da će na tom području vrijediti hrvatski zakoni. Rekavši da taj zakon treba hitno prihvatiti i primijeniti, Šeks je upozorio da on omogućuje uspostavu suvereniteta i zakonodavstva Republike Hrvatske na tom području. "To nije nikakav ustupak okupatoru ni kvislinškim tvorevinama na tom području", rekao je Šeks i najavio da samozvanu vladu, policiju i druge organe tzv. sao krajine, "čeka optuženička klupa za desetak dana". Zastupnici su sa 172 "za", 65 "protiv" i četiri "suzdržana" glasa prihvatili i prijedlog Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske. (Hina)ds 081250 MET may 92