ZAGREB, 8. svibnja (Hina)
HELSINKI - Na jučerašnjem izvanrednom zasjedanju KESS-a u Helsinkiju,
posvećenom stanju u Bosni i Hercegovini, ponovno su odgođeni razgovori a da
nije postignut konsenzus o suspendiranju delegacije Jugoslavije. Razgovori
o prekidu borbi u Bosni i Hercegovini, što su otpočeli u srijedu, nastavit
će se u petak ujutro, javlja britanska agencija Reuter (Rojter).
Predstavnici Odbora visokih dužnosnika KESS-a proveli su najveći dio dana u
neformalnim razgovorima, pokušavajući iznaći kompromisno rješenje. Većina
se predstavnika, čini se, složila s tim da se delegacija Jugoslavije u
nekom obliku treba suspendirati, ali su se gledišta razilazila u pogledu
dalekosežnosti te suspenzije. S jedne strane, zemlje članice EZ-a navodno
su zagovarale vremenski ograničeno isključivanje delegacije Jugoslavije iz
donošenja odluka o Bosni i Hercegovini. Druga velika skupina država, koju
su na zasjedanju u Helsinkiju prozvali "prijateljima Bosne", zalagala se za
isključivanje delegacije Jugoslavije iz odlučivanja o svim pitanjima koja
se odnose na prostor bivše Jugoslavije. U tu skupinu ubrajaju se i
Sjedinjene Američke Države i Austrija. Prema britanskoj agenciji Reuter,
protiv suspenzije delegacije Jugoslavije izjasnile su se Rusija i
Rumunjska.
HELSINKI - Na sastanku Odbora visokih dužnosnika KESS-a sinoć je govorio
američki ambasador John Kornblum (Džon), koji je na samom početku istaknuo
da govori u ime ministra vanjskih poslova BiH Harisa Silajdžića, kao i
skupine zemalja prijatelja te republike. Američki je ambasador izvijestio
visoke dužnosnike da je nakon teškog dana i dugih pregovora između EZ-a i
skupine zemalja prijatelja BiH došlo na vidjelo da postoji konsenzus o tome
da se Srbija treba suspendirati iz djelatnosti KESS-a, te da ostaje samo
pitanje dogovora o opsegu i trajanju suspenzije. Američki je ambasador, uz
ostalo, rekao da konsenzus o potrebi suspendiranja Srbije predstavlja jasan
znak političke odlučnosti zemalja članica KESS-a da poduzmu djelotvorne
mjere o zaustavljanju rata u BiH. Kornblum je, u izjavi, pozvao zemlje
koje još nisu dale potporu konsenzusu o suspendiranju Srbije da to učine i
izrazo nadu da će te zemlje promijeniti svoju odluku do početka novog
sastanka, u petak ujutro, kada se nastavlja zasjedanje Odbora visokih
dužnosnika KESS-a.
BEOGRAD - Izaslanik UN Marrack Goulding (Marak Gulding) jučer je dugo
razgovorao s jugoslavenskim i srbijanskim čelnicima, no nije postigao
sporazum o slanju mirovnih snaga u Bosnu i Hercegovinu. "Krajnje je teško
odrediti tko ima političku kontrolu", rekao je on novinarima u Beogradu.
Goulding je naveo da je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević zatražio
da UN pošalje mirovne snage u BiH i da se zauzeo za jaču političku ulogu UN
u rješavanju cjelokupne jugoslavenske krize. Međutim, Goulding je rekao da
uvjeti za slanje tih snaga, odnosno djelotvoran prekid vatre i suglasnost
svih strana, još uvijek nisu ispunjeni. On je tijekom razgovora u Beogradu
naglasio i problem "protjerivanja nesrpskog življa" s hrvatskih teritorija
pod zaštitom UNPROFOR-a. "Moji su me sugovornici uvjeravali da se protive
takvom protjerivanju te da će učiniti sve što mogu kako bi u budućnosti to
spriječili", rekao je Goulding na konferenciji za novinare.
NEW YORK - Sjedinjene Države su izrazile sumnju u legalnost članstva
Savezne Republike Jugoslavije u UN-u, javlja austrijska novinska agencija
APA pozivajući se na pismo američkog predstavnika u UN-u upućeno
predsjedniku Generalne skupštine. U pismu se, prenosi APA, postavlja
otvoreno pitanje može li SRJ, bez daljnjeg razjašnjenja pravne ostavštine
bivše Jugoslavije, preuzeti njezino mjesto. Dok se to ne razjasni, piše
američki predstavnik u UN-u, jugoslavenski predstavnici mogu "samo uz
zadršku" sudjelovati u aktivnostima UN-a.
NEW YORK - Austrija se izjasnila protiv toga da Savezna Republika
Jugoslavija, koju se proglasile Srbija i Crna Gora, automatski naslijedi
mjesto bivše Jugoslavije u Ujedinjenim narodima. Takav postupak ne bi imao
legalnog osnova, stoji u priopćenju austrijskog Ministarstva vanjskih
poslova, koje je jučer objavljeno u New Yorku (Nju Jork). Za eventualno
međunarodno priznanje nova bi Jugoslavija morala zadovoljiti kriterije, što
ih je 16. prosinca 1991. godine postavilo Vijeće ministara EZ-a, osobito
one o poštivanju prava čovjeka i zaštiti etničkih manjina, ističe se dalje
u priopćenju. Vijeće sigurnosti UN-a dopustilo je beogradskom ambasadoru u
UN-u da u utorak objavi priopćenje u kojem se nova Jugoslavija proglasila
nasljednicom bivše jugoslavenske federacije. Austrijski ambasador Peter
Hohenfellner (Hoenfelner), trenutačno predsjedavajući Vijeća sigurnosti,
izjavio je, međutim, da pripćenje vlade u Beogradu ne može prejudicirati
odluku međunarodne zajednice o tom pitanju.
STRASBOURG - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Savjeta Europe jučer
su oštro osudili uporabu sile u BiH i zatražili neodložan prestanak nasilja
u toj republici. Tijekom rasprave o sukobu u BiH, ministri su pozvali na
poštovanje sporazuma o prekidu vatre te na pregovore o povlačenju jedinica
JA iz te republike.
LONDON - Makedonski predsjednik Kiro Gligorov razgovarao je jučer u Londonu
s britanskim ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom (Daglas Herd) o
aktualnom stanju u Makedoniji i pitanju međunarodnog priznanja te
republike. Kako se doznaje iz ureda makedonskog predsjednika, Gligorov je
istaknuo da Deklaracija Vijeća ministara EZ iz Guimaraesa (Gimaraeš), a
osobito stajalište o priznanju Makedonije pod uvjetom da ime nove države
bude prihvatljivo za sve zainteresirane strane, za njegovu je republiku
"neprihvatljivo jer dovodi u pitanje identitet i dostojanstvo makedonskog
naroda i države."
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Mitterrand (Fransoa Miteran) rekao
je sinoć grčkom premijeru Constantinu Mitsotakisu (Konstantin Micotakis) da
je Francuska uvijek spremna pomoći u rješavanju razmirica oko Makedonije,
poštujući interese Grčke, zemlje članice EZ-a. Francuska razumije
stajalište Grčke, a također smatra da su, osim problema s imenom, ispunjeni
svi drugi uvjeti za priznavanje Makedonije od strane EZ-a, rekao je Pierre
Morel (Pjer), diplomatski savjetnik francuskog predsjedništva.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin ukazom je formirao ruske oružane
snage i imenovao se privremenim glavnim zapovjednikom oružanih snaga Rusije
do usvajanja zakona o obrani, izvijestila je jučer agencija Itar. Ruske
oružane snage bit će "višenacionalne" i sastavljene od pozvanih novaka i
dobrovoljaca. Predsjedničkim ukazom vojne strukture pod jedinstvenim
zapovjedništovom podređene su nadležnim organima državne vlasti Rusije.
Ukazom se nacionaliziraju sva vojna dobra i institucije koji su pripadali
bivšem SSSR-u, a smješteni su na ruskom teritoriju, kao i mornarica i snage
izvan teritorija Rusije koji se nalaze pod ruskom zakonodavnom vlašću.
Ukazom se također potvrđuje jedinstveno zapovjedništvo strateških snaga u
skladu sa sporazumima ZND-a i utvrđuje da strateške snage smještene na
ruskom teritoriju ovise o oružanim snagama ZND-a.
STRASBOURG - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev podnio je jučer
molbu za punopravno članstvo njegove zemlje u Savjetu Europe (u kojem je
sada 27 zemalja članica). Švicarski predsjednik Rene Felber, predsjedatelj
Ministarskog vijeća Savjeta Europe, izjavio je na konferenciji za novinstvo
da je molba Rusije, koja ima status gosta u Parlamentarnoj skuštini Savjeta
Europe, povijesni čin.
RIM - Albanski predsjednik Sali Berisha (Beriša) koji završava tureju po
više europskih država, govorio je s talijanskim premijerom Andreottijem
(Andreoti) o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, koja prema Andreottijevim
riječima, "ima apsolutni prioritet". Berisha je inzistirao na pravu na
samoodređenje albanskog naroda na Kosovu. Dodao je da se njegova zemlja
"osjeća bliskom orijentacijama europske politike."
ADIS ABEBA - Etiopija je jučer zatražila od međunarodne zajednice hitnu
pomoć u hrani za stotine tisuća ljudi kojima prijeti smrt od gladi.
Interventne zalihe hrane spale su samo na 6.500 tona, stoga etiopska vlada
apelira da se uputi 1,4 milijuna tona hrane kako bi prehranila oko osam
milijuna ljudi.
TUNIS - Središnje vijeće PLO-a započelo je jučer u predgrađu Tunisa
trodnevnu sjednicu posvećenu izraelsko-arapskim mirovnim pregovorima i
reformama PLO-a, izvijestili su palestinski izvori. Sinoć se raspravljalo
o izviješću šefa Političkog odjela PLO-a (za vanjsku politiku) Faruka
Kadumia, o bilateralnim izraelsko-arapskim pregovorima. Sjednica se
održava iza zatvorenih vrata.
(Hina) dh
080035 MET may 92
Najava događaja - Hrvatska - za subotu, 18. siječnja
Tužitelj ICC-a pregovara o potpori Siriji u procesuiranju ratnih zločina
Kristi Noem obećala oživjeti Trumpovu migrantsku politiku
Miletić predstavio program mjera za djelatnike u zdravstvenom sustavu u Istri
Gradska knjižnica Rijeka ostvarila rekordan broj članova
Poljski predsjednik potpisao proračun za 2025., no šalje ga na provjeru Ustavnom sudu
Glavina: Zbog ulaganja turistički promet na kontinentu lani porastao 5 posto
Cijene nafte blizu 81 dolar
Svi Mirexi u plusu
Trump kaže da je imao dobar telefonski razgovor s Xijem