ZASJEDANJE SABORA - RASPRAVA O DENACIONALIZACIJI

ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - U nastavku današnjeg saborskog zasjedanja, u raspravi o Nacrtu ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a izrečene su brojne primjedbe na predloženi tekst. Budući da i sam Nacrt sadrži velik broj odredbi i teza o postojećom Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, zastupnici su prihvatili prijedlog da se donese novi Ustavni zakon o Ustavnom sudu. Za izradu novog zakona zadužena je Vlada Republike Hrvatske, a odlučeno je da se sva mišljenja i prijedlozi izrečeni u raspravi zajedno s predloženim Nacrtom ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu upute Vladi kako bi ih uzela u obzir pri izradi novog Ustavnog zakona. Dugotrajnu, na trenutke i polemičnu raspravu, izazvao je Prijedlog za donošenje Zakona o denacionalizaciji. Zastupnici su naglasili da je taj zakon potreban, ali iznoseći i niz konkretnih primjedbi, te ističući da kod izrade zakona treba biti izuzetno pažljiv jer se njime ispravljaju stare nepravde a ne mogu se riještiti sve, založili su se za javnu raspravu, koja, kako je rekao Joško Kovač, ne bi smjela trajati manje od 60 dana. U raspravi je ukazano da neka od rješenja nisu baš najbolja, pa je primjerice zastupnik Mate Janković primijetio da se zakonom ne predviđa vraćanje koloniziranog zemljišta, a Josip Pankretić upozorio da treba vratiti sve oduzeto bez obzira koje je to godine oduzeto. U raspravi je također upozoreno da Prijedlog za donošenje Zakona o denacionalizaciji ne predviđa nikakva financijska sredstva za njegovu provedbu, iako predviđa da se u slučaju kada nije moguća naturalna restitucija bivšem vlasniku da naknada. To je primjetio i Ivan Milas i predložio da se prijedlog odbije, a ističući da je on proturječan i potpuno neprovediv, jer bi , kako je rekao, predloženim prestankom svih zakupnina nastao kaos. Tražeći da se u izradu uključe stručnjaci i da se ispitaju iskustva Madžarske, Poljske i Češke, te nazivajući prijedlog "revolucijom, čije posljedice ne znamo" on je zatražio da se taj prijedlog skine s dnevnog reda. U ime Kluba zastupnika SDP-a zastupnica Vedrana Garapulić-Kukoč podržala je donošenje zakona, ali i istaknula da je on samo deklarativan i jasno artikulira samo volju predlagača, ali ne i provedbu zakona. Reprivatizacija se ne smije dovesti u pitanje, ali se ne smije dovesti u pitanje ni ustavna odredba o Hrvatskoj kao socijalnoj državi, naglasila je ona dodajući da u prijedlogu za donošenje zakona nisu detaljnije obrazložene naknade bivšim vlasnicima. Sudjelujući u raspravi, predsjednik Sabora dr. Žarko Domljan je istaknuo da bi se po raspravi moglo zaključiti da ima nejasnoća, ali da je u Prijedlogu za donošenje Zakona o denacionalizaciji sve jasno. Dr. Domljan je pojasnio da za provedbu spomenutog zakona nisu potrebna nikakva sredstva, jer će se , kako je rekao, povrat omogućiti u naturi, a ako ne može tako, u dionicama ili javnim obveznicama. Na izrečene primjedbe saborskih zastupnika odgovorio je u ime Vlade, kao predlagača Zakona, ministar pravosuđa i uprave Bosiljko Mišetić. "Tekst prijedloga smo izradili po kriterijima za koje smo smatrali da su najpogodniji i da su u interesu Republike Hrvatske", rekao je ministar Mišetić, naglasivši da to ne znači da predlagač smatra da su predložena rješenja najbolja, pa će stoga Vlada, kako je rekao, svaki bolji prijedlog podržati. Zastupnici nastavljaju rad raspravom o Prijedlogu za donošenje Zakona o izbornim jedinicama za zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. (Hina) mn 071944 MET may 92