SERVIS POSEBNIH NASLOVA AFGANISTAN

Nadnaslov: Etnički sukobi prijete pobjedi Mudžahedina Naslov: Nemojte izgubiti Džihad Podnaslov: Sporazum o osnivanju udruženih snaga sigurnosti privremena je mjera u cilju izbjegavanja oružanih sukoba između suparničkih stranki koje nadziru razne dijelove prijestolnice. Piše: Kate WEBB, AFP KABUL - Iako je nastupilo zatišje u borbama između pobunjeničkih strana, etničke razlike i stara suparništva najeksplozivniji su problem koji prijeti pobjedi mudžahedina u Afganistanu. U petak zaključen je sporazum o osnivanju udruženih snaga sigurnosti. Radi se o privremenoj mjeri u cilju izbjegavanja oružanih sukoba između suparničkih stranki koje nadziru razne dijelove prijestolnice. To se saznaje iz izvora komiteta što ga je prije četiri dana u Kabulu ad hoc osnovala privremena vlada Sibghatullaha Mojadidija. Jedan od onih koji podržavaju te udružene snage, zapovjednik Abdul Haq iz stranke Yunus Khales također je paštunskog podrijetla, kao i fundamentalistički vođa Hezb-e-Islami Gulbuddin Hekmatyar. Abdul Haq je međutim skloniji umjerenijim političkim i vjerskim gledištima no što je to Hekmatyaraov suparnik, zapovjednik Ahmed Shah Masud, iz stranke Jamait-e-Islami. Borba što je te dvije stranke vode kako bi nadzirale Kabul već je uništila važne dijelove južnog predgrađa prijestolnice, izazvala smrt velikog broja stanovnika i protjerala stotine ljudi prema Pakistanu. Međunaslov: Dokončati paštunski "kolonijalizam" U petak je u Kabulu Abdul Haq rekao francuskom članu parlamenta Bertrandu Galletu kako će ostati neutralan u toj borbi, te da je od vijeća zatražio povlačenje milicijskih jedinica iz grada. "Ne smijemo ispaliti ni metka", izjavio je Akbar Cherzai, jedan od njegovih zapovjednika, čije su trupe smještene na jugu Kabula blizu milicijskih jedinica. "Zapovjednik Abdul Haq zabranio nam je pucati na Hezb i Jamaiat. Koristimo naša vozila za evakuaciju ljudi iz borbama zahvaćenih područja". Za to vrijeme, dok su se druge jedinice pitale hoće li situacija nagnati Cherzaija da odabere jedan od tabora, moćni uzbečki zapovjednik Abdul Rachid Dostam dovodio je zrakoplovom ljude sa sjevera zemlje. Takav je potez učinjen ne toliko radi polaganja prava na određeni dio prijestolnice, koliko zato da bi u budućoj afganistanskoj vladi bile jednakomjernije zastupljene i druge manjine. Među ljudima koje je doveo u Kabul nalaze se bivši čelnici Tadžika, Uzbeka i Turkmena i drugih malih plemena sjevera Afganistana. Poruka koju su donijeli predsjedniku Mojadidiju je da nakon dugogodišnje borbe na granici bivšeg SSSR-a manjine imaju pravo biti zastupljene, čega ih je stoljećima lišavao unutarnji paštunski "kolonijalizam", navode izvori iz koalicije koju je osnovao Dostam. Međunaslov: Modjadidi utišava nezadovoljstvo Ti ljudi, prema istim izvorima, nisu bili spremni prihvatiti podjelu ratnih zasluga između Tadžika i Paštuna. Sukobi su se umnožili zadnjeg vikenda između afganistanskih Hazara i ostalih šiitskih grupa koje podržava Iran i brojniji su u središnjem i zapadnom dijelu Afganistana, navode novinari i diplomati. Imenovanjem jednog Šiita, pripadnika Hezb-e-Wahdata u vijeće udruženih snaga u Kabulu, Modjadidi je donekle utišao nezadovoljstvo. Dok zahtijevi rastu, a Hezb-e-Islami i Jamiat međusobno se optužuju za prisvajanje Kabula, Modjadidi je s plave džamije Kabula uputio poruku mudžahedinima. "Nemojte izgubiti Džihad (sveti rat) sada kad smo u Kabulu nakon 14 dugih godina borbi i patnji", poručio im je. (Hina) mh 062237 MET may 92