KONFERENCIJA ZA NOVINARE PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - "Hrvatska ne misli svojim vojnim snagama intervenirati u BiH, jer smo prihvatili angažman Europske zajednice, Vijeća sigurnosti UN, da se kriza na čitavom tlu bivše Jugoslavije riješi mirnim putem", kazao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na današnjoj redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare u vili "Zagorje". Predsjednik je istaknuo da događaji u BiH "potvrđuju naše prosudbe da će se kriza usredotočiti u toj republici", dodavši: "Ukazivali smo na političke korake za rješenje te krize, ali i pozivali Europsku zajednicu i međunarodne čimbenike da poduzmu konkretne korake i prisile Srbiju i Jugoslavensku armiju da odustanu od agresije". "Ako im to ne pođe za rukom diplomatskim koracima, slijedećih dana ili tjedana svijet će morati reagirati konkretnim koracima", istaknuo je predsjednik Tuđman, dodavši da se hrvatske vojne snage ne bore u BiH nego da se radi o pripadnicima Hrvatske vojske, koji su nakon agresije na BiH zatražili otpust i otišli braniti svoju domovinu. Odgovarajućih na pitanje kada će se raspisati izbori, predsjednik Tuđman je istaknuo kako će hrvatski Sabor na slijedećem zasjedanju donijeti zakonske pretpostavke za provedbu izbora, "na koje ćemo ići čim se za to stvore uvjeti, odnosno kada se okupator povuče i s posljednje stope hrvatske zemlje". Uz to je dodao, da "ćemo, ako će to biti ovog mjeseca, tada i raspisati izbore", objašnjavajući kako to tvrdi na temelju nacrta o angažiranju mirovnih snaga, kao i dosadašnjih razgovora, te na osnovi planova da se većeg ovog tjedna započne povlačenje jugoslavenske okupatorske vojske iz Slavonije i Baranje. "Taj proces je u tijeku i trebao bi biti završen ovog mjeseca", kazao je predsjednik. Tuđman. Zamoljen da odgovori kada će biti moguć povratak izbjeglog stanovništva, dr. Tuđman je izjavio kako bi već ovaj tjedan postrojbe zaštitnih snaga UN trebale preuzeti sve funkcije u Slavoniji i Baranji, čime bi se počeli ostvarivati uvjeti za povratak pravnog poretka na ta područja i pretpostavke za povratak izbjeglica. Predsjednik Tuđman je istaknuo kako će taj povratak biti razmjerno jednostavan tamo gdje domovi i mjesta nisu razrušena, a tamo gdje je to napravljeno "stojimo pred složenom zadaćom i moramo osigurati bar privremeni smještaj ljudima što je pretpostavka za početak gospodarskog života u tim krajevima". Predsjednik je zatim izrazio nadu da će svršetkom ovog mjeseca započeti povratak prognanih na svoja ognjišta. Govoreći dalje o BiH, dr. Tuđman je istaknuo kako se Hrvatske ne može odreći brige o BiH, jer tamo živi i hrvatsko pučanstvo. "Interes i opstojnost hrvatskog naroda u BiH mogu se riješiti osiguranjem pune ustavne ravnopravnosti u svakom pogledu, pa i u teritorijalnom smislu tj. da se kantonizacija provede na konferedralnim osnovama", istaknuo je dr. Tuđman. Podsjetio je uz ostalo da je Hrvatska ponudila i dvojno državljanstvo za građane BiH, koji to žele te da se hrvatska brine uz vlastitih pola milijuna izbjeglica i za oko 220 tisuća izbjeglica iz BiH. "Takav teret izbjeglica ne bi mogla podnijeti ni bogatija zemlja, a kamoli hrvatska koja je opustošena ratom", kazao je hrvatski Predsjednik, istaknuvši da se Hrvatska zauzima za što hitnije organiziranje međunarodne konferencije o rješavanju problema izbjeglica, kao i da će se poduzeti daljnji koraci u bilateralnim razgovorima glede tog problema. Na upit kako komentira da međunarodna zajednica poslije 29. travnja nije poduzela gotovo ništa protiv Srbije, dr. Tuđman je kazao kako unatoč obećanjima vlade SAD, KESS-a i Europske zajednice nije zbilo ono čime bismo mi u Hrvatskoj i BiH mogli biti zadovljni, dodavši kako ne postoji jedinstveno gledište unutar glavnih svjetskih čimbenika, pa i u okviru svjetske organizacije kome dati potporu i kako organizirati novi europski poredak na tom području. "Osnivanje žabljačke Jugoslavije govori i o indirektnom priznanju ostalih država, koje nastaju na tlu bivše Jugoslavije", rekao je dr. Tuđman, ocijenivši da je to i nagovještaj da će se JNA morati povući iz Hrvatske i odustati od agresije na BiH. On je naglasio da nema straha od mogućnosti totalnog rata JNA i Srbije protiv Hrvatske, jer "smo ih prisilili na poraz", te da "nemaju sredstava za opći rat protiv Hrvatske". Glede procesa sukcesije bivše Jugoslavije predsjednik Tuđman je istaknuo kako su hrvatski predstavnici u Bruxellesu (Brisel) obavili svoj dio posla, čime možemo biti zadovoljni. Dr. Tuđman je istaknuo kako nije prihvaćen zahtjev za trajnom demilitarizacijom područja pod nadzorom zaštitnih snaga UN. Na upit kada će Hrvatska priznati novu Jugoslaviju, Predsjednik je uz ostalo kazao kako će to biti onda kada države, koje nastaju na tlu bivše Jugoslavije priznaju Hrvatsku te kada ne bude takvih sporova, koje bi to priznanje dovelo u pitanje. "Mi ćemo tražiti ratnu oštetu, ali smo također spremni kako zbog međunarodnih tako i vlastitih interesa na suradnju sa svim zemlja u obostranom interesu", kazao je uz ostalo dr. Tuđman. Na zamolbu da objasni sintagmu kako je rat u Hrvatskoj završen, predsjednik Tuđman je rekao kako je to točno "u političkom i strateškom smislu", "kada je Srbija morala odustati od plana rušenja hrvatske demokratske vlasti, osvajanje hrvatskih teritorija, te pristala na angažman mirovnih snaga". Predsjednik je naglasio da je Hrvatska rat dobila gledavši u cjelini, tj. porazivši JNA i srpske četničke snage na tlu Hrvatske, te ih prisilivši na polvačenje iz većeg dijela Hrvatske, dodavši: "No, to ne znači da je rat svugdje završen", podsjetivši na gotovo svakodnevne barbarske napade po Slavoniji i Dalmaciji. Uz to je istaknuo kako "mi oko tih područja jačamo svoje snage, ali da nismo željeli produžiti rat, za razliku od suprotne snage, koja i u sjeni jedinica UN čini neviđene zločine". Odgovarajući na na pitanje o promjeni guvernera Narodne banke Hrvatske, dr. Tuđman je kazao kako je to jedna od najvažnijih institucija Hrvatske, koja provodi monetarnu politiku, te dodao kako su pred Hrvatskom neobično važni zadaci pregovaranja s predstavnicim međunarodnih financijskih institucija, a da je u tom pogledu bivši guverner Ante Čičin-Šain stručnjak, koji dobro poznaje svjetsko financijsko poslovanje, te da će kao šef hrvatske misije pri Europskoj zajednici biti korisniji. (Hina) mć 041430 MET may 92