ZAGAĐENJE, STRANCI I RIBE

PORTO, 2. svibnja (AFP/Hina) - Zagađivanje Alpa, stranci u Švicarskoj i morski ribolov bile su teme koje su zaokupljale pregovarače do samog potpisivanja ugovora između EZ-a i Europskog udruženja za slobodnu razmjenu. Ti su problemi bili prijetnja zajedničkom projektu kojeg je organizirao Europski ekonomski prostor, jedinstveno tržište između 19 zemalja zapadne Europe. Švicarska i Austrija žele sačuvati okoliš svojih planina i prosvjedovale su kad je EZ odobrio slobodan promet velikim kamionima kroz Alpe. U odvojenom ugovoru, pridodanom glavnom, obje su strane odlučile odobriti kamionima prijelaz preko Alpi, ali u željezničkim vagonima. Švicarska zadržava pravo zabrane prijevoza kamionima težim od 28 tona, ali će učiniti iznimku za 15 tisuća kamiona godišnje ako prevoze lako pokvarljive živežne namirnice ili proizvode čiji rok trajanja ne prelazi jedan dan. Švicarska se angažirala na poboljšanju kombiniranog transporta (kamioni smješteni na vlakove) izgradivši dva tunela, a troškovi su procijejeni na 13 milijardi američkih dolara. Austrija je zamrznula broj prijelaza preko Alpi kamionima na sadašnji broj prijelaza, pomnožila je taj broj s postotkom emitiranog plina, da bi na taj način izračunala "eko-bodove". Taj broj treba biti smanjen za 60 posto u slijedećih 12 godina, što će dovesti do redukcije broja kamiona kojima će biti omogućen prijelaz ako ne smanje emitiranje zagađujućih plinova. EZ i Austrija zajedno će financirati novi tunel ispod prijevoja Brenner, a EZ se angažirala na osiguravanju kombinirane transportne veze u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj. Švicarska strogo ograničava imigraciju. Kao i u Lichensteinu, odobreno joj je pet godina da ukine sve zapreke koje zabranjuju državljanima ostatka Europe da se nastane i rade na njenom području ili da tamo kupuju nekretnine ili zemljišne posjede. Švicarska ekonomija prolazi kroz velike teškoće baš zbog zabrane imigracije. I to je bez sumnje nagnalo Švicarsku da se ipak okrene prema drugim zemljama. Švicarci će se o tom projektu izjasniti na referendumu. Ribolov je glavna aktivnost norveške i islandske ekonomije. Obje su zemlje potpisale odvojene ugovore s EZ-om. Islands će i dalje zadržati pravo na zatvorenost svojih voda za ribarske flote EZ-a kao i na zatvorenost svojih tvronica za preradu ribe prema stranim investitorima. Jer ona od tih dviju djelatnosti ima 80 posto svojih vanjskih resursa. Norveška je pristala podići kvotu ukupnog ulova s 2,14 posto na 2,9 posto kočarima EZ, a to je povećanje od 16 tisuća tona bakalara godišnje u 1997. godini. Zauzvrat, Norveška će biti bolje zastupljena u EZ-u sa svojom ribom, osim s haringama, lososima, skušama, rakovima, školjkama Sv. Jakova, jastozima i ribljim uljem. Norveška i dalje zadržava pravo restrikcije stranog kapitala u njenoj ribarskoj floti. (Hina) do 020928 MET may 92