FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRIOPĆENJE TAJNIŠTVA BISKUPSKE KONFERENCIJE

ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Katolički biskupi s područja nekadašnje Jugoslavije sastali su se na plenarno zasjedanje u Zagrebu od 27. do 29. travnja 1992., priopćilo je danas tajništvo Biskupske konferencije. Priopćenje za tisak tajništva Biskupske konferencije prenosimo u cijelosti. "Biskupi iz Bosne i Hercegovine zbog prometne blokade i teških ratnih prilika u njihovim biskupijama nisu došli na ovo zasjedanje, a također zbog otežanih prometnih veza ni biskupi iz Bara, Skopja i Uroševca. Na plenarnom saboru bili su kao gosti iz Italije i Austrije biskup iz Vittorio Veneta (Vitorio) Eugenio Ravignani (Ravinjani) i gradišćanski biskup Stefan Laszlo (Laslo); djelomice je bio nazočan i otpravnik poslova Apostolske nuncijature u Zagrebu Ermenogildo Camozzi (Ermenođildo Kamoci). U utorak 28. travnja navečer, nakon završetka radnog zasjedanja, nazočni su biskupi slavili s vjernicima u zagrebačkoj katedrali svečanu koncelebriranu euharistiju, koju je predvodio zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Franjo Kuharić, a prigodnu je homiliju održao splitski pomoćni biskup dr. Petar Šolić. Svi okupljeni biskupi radili su zajedno u utorak 28. travnja, a popodne u ponedjeljak, 27. i u srijedu, 29. travnja zasjedali su biskupi hrvatskoga govornog područja. Na zajedničkom dijelu zasjedanja oni su saslušali pismene izvještaje biskupa iz Bosne i Hercegovine, koji svjedoče o tragičnim zbivanjima u tim biskupijama. Brutalnost nametnutog rata danomice odnosi mnoge ljudske živote, uzrokuje nesaglediva razaranja, tjera već stotine tisuća ljudi da napuste domove, stvarajući rijeke izbjeglica, a onima koji ne mogu pobjeći donosi glad, skrajnju bijedu, strah. Nasilje, gaženje temeljnih ljudskih prava, protjerivanje, pljačke, itd. ne samo da ne prestaju nego prijete općom katastrofom. Pomoć međunarodne zajednice u obliku političkog rješenja krize u Bosni i Hercegovini nikako da postane djelotvorna. Uzimajući sve to u obzir, biskupi su u povodu najnovijih događaja u Bosni i Hercegovini dali javnosti posebnu izjavu. Svi su nazočni biskupi utvrdili da više ne postoji Jugoslavija, te na temelju novonastalih prilika zaključili da više ne može ostati ni Biskupska konferencija Jugoslavije (BKJ). U vezi s novim strukturiranjem biskupskih konferencija oni su najprije istaknuli da vlast dokidati i osnivati biskupske konferencije ima samo Sveta Stolica. Stoga su zaključili da će zamoliti Svetu Stolicu kako bi dokinula dosadašnju BKJ, a ujedno da će joj predložiti osnivanje slovenske i hrvatske biskupske konferencije. Pitanje biskupija istočnog dijela BKJ ostaje otvoreno. Tijekom ovog zasjedanja biskupi su razmišljali o porukama i poticajima, koje je cijeloj crkvi našeg kontinenta dala posebna europska biskupska sinoda, održana koncem prošle godine u Rimu. Biskupi, voditelji pojedinih vijeća, drugih radnih tijela, kao i delegati Biskupske konferencije izvijestili su nazočne biskupe o aktivnostima u prošklom razdoblju. Ratne neprilike su uvelike otežale ili čak onemogućile rad mnogih radnih tijela. Kod skupnog zasjedanja razmotreno je nekoliko pitanja, koja se odnose na sve biskupije, kao što je pohod naših biskupa Svetoj Stolici u prvoj polovici mjeseca studenog ove godine i drugo. Hrvatski su biskupi zatim vijećali o vlastitim predmetima, kao što je vjerska pouka u župama i školama, odnosi naše crkve s biskupskim konferencijama i crkvenim organizacijama drugih zemalja, te drugim temama. Rat u Hrvatskoj, uz onaj strašni u Bosni i Hercegovini, ni izdaleka nije završen. Ljudi, najčešće nevini civili, i dalje ginu, nastavljaju se razaranja, protjerivanja stanovnika u okupiranim područjima, itd. Povratak prognanih i izbjeglih još nije omogućen. Obnova u mnogim krajevima još ne može započeti. Biskupi će zamoliti biskupske konferencije drugih zemalja da pruže svoju pomoć, a već sada izražavaju im veliku zahvalnost za dosad pruženu pomoć. Na ovom saboru biskupi su dalje razmotrili problem zaštite ljudskog života, posebno života nerođenih. Rat je već odnio i odnosi mnogo života, ali još se više nerođenih ubija namjernim abortusima. I to su teška zlodjela. Biskupi će se zauzeti, da se u smislu Ustava Republike Hrvatske novim zakonodavstvom zaštiti svaki ljudski život od začeća do prirodne smrti. Hrvatski su biskupi razmotrili daljnje oganiziranje Hrvatskog Caritasa, koji će djelovati kao Caritas Hrvatske biskupske konferencije; on će u tom smislu imati svoj statut i jasne strukture, kako bi još djelotvornije mogao pružati svoju pomoć i surađivati sa Caritasima drugih zemalja, te sa drugim humanitarnim ustanovama. Ime i znak Caritasa zaštićeni su i njih se ne smije koristiti izvan struktura Caritasa", stoji u priopćenju tajništva Biskupske konferencije. (Hina)mc 301849 MET apr 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙