ZAGREB, 30. travnja (Hina) - Katolički biskupi s područja nekadašnje
Jugoslavije sastali su se na plenarno zasjedanje u Zagrebu od 27. do 29.
travnja 1992., priopćilo je danas tajništvo Biskupske konferencije.
Priopćenje za tisak tajništva Biskupske konferencije prenosimo u
cijelosti.
"Biskupi iz Bosne i Hercegovine zbog prometne blokade i teških ratnih
prilika u njihovim biskupijama nisu došli na ovo zasjedanje, a također zbog
otežanih prometnih veza ni biskupi iz Bara, Skopja i Uroševca. Na
plenarnom saboru bili su kao gosti iz Italije i Austrije biskup iz Vittorio
Veneta (Vitorio) Eugenio Ravignani (Ravinjani) i gradišćanski biskup Stefan
Laszlo (Laslo); djelomice je bio nazočan i otpravnik poslova Apostolske
nuncijature u Zagrebu Ermenogildo Camozzi (Ermenođildo Kamoci).
U utorak 28. travnja navečer, nakon završetka radnog zasjedanja, nazočni
su biskupi slavili s vjernicima u zagrebačkoj katedrali svečanu
koncelebriranu euharistiju, koju je predvodio zagrebački nadbiskup i
metropolit kardinal Franjo Kuharić, a prigodnu je homiliju održao splitski
pomoćni biskup dr. Petar Šolić.
Svi okupljeni biskupi radili su zajedno u utorak 28. travnja, a popodne u
ponedjeljak, 27. i u srijedu, 29. travnja zasjedali su biskupi hrvatskoga
govornog područja.
Na zajedničkom dijelu zasjedanja oni su saslušali pismene izvještaje
biskupa iz Bosne i Hercegovine, koji svjedoče o tragičnim zbivanjima u tim
biskupijama. Brutalnost nametnutog rata danomice odnosi mnoge ljudske
živote, uzrokuje nesaglediva razaranja, tjera već stotine tisuća ljudi da
napuste domove, stvarajući rijeke izbjeglica, a onima koji ne mogu pobjeći
donosi glad, skrajnju bijedu, strah. Nasilje, gaženje temeljnih ljudskih
prava, protjerivanje, pljačke, itd. ne samo da ne prestaju nego prijete
općom katastrofom. Pomoć međunarodne zajednice u obliku političkog
rješenja krize u Bosni i Hercegovini nikako da postane djelotvorna.
Uzimajući sve to u obzir, biskupi su u povodu najnovijih događaja u Bosni i
Hercegovini dali javnosti posebnu izjavu.
Svi su nazočni biskupi utvrdili da više ne postoji Jugoslavija, te na
temelju novonastalih prilika zaključili da više ne može ostati ni Biskupska
konferencija Jugoslavije (BKJ). U vezi s novim strukturiranjem biskupskih
konferencija oni su najprije istaknuli da vlast dokidati i osnivati
biskupske konferencije ima samo Sveta Stolica. Stoga su zaključili da će
zamoliti Svetu Stolicu kako bi dokinula dosadašnju BKJ, a ujedno da će joj
predložiti osnivanje slovenske i hrvatske biskupske konferencije. Pitanje
biskupija istočnog dijela BKJ ostaje otvoreno.
Tijekom ovog zasjedanja biskupi su razmišljali o porukama i poticajima,
koje je cijeloj crkvi našeg kontinenta dala posebna europska biskupska
sinoda, održana koncem prošle godine u Rimu.
Biskupi, voditelji pojedinih vijeća, drugih radnih tijela, kao i delegati
Biskupske konferencije izvijestili su nazočne biskupe o aktivnostima u
prošklom razdoblju. Ratne neprilike su uvelike otežale ili čak onemogućile
rad mnogih radnih tijela.
Kod skupnog zasjedanja razmotreno je nekoliko pitanja, koja se odnose na
sve biskupije, kao što je pohod naših biskupa Svetoj Stolici u prvoj
polovici mjeseca studenog ove godine i drugo. Hrvatski su biskupi zatim
vijećali o vlastitim predmetima, kao što je vjerska pouka u župama i
školama, odnosi naše crkve s biskupskim konferencijama i crkvenim
organizacijama drugih zemalja, te drugim temama.
Rat u Hrvatskoj, uz onaj strašni u Bosni i Hercegovini, ni izdaleka nije
završen. Ljudi, najčešće nevini civili, i dalje ginu, nastavljaju se
razaranja, protjerivanja stanovnika u okupiranim područjima, itd. Povratak
prognanih i izbjeglih još nije omogućen. Obnova u mnogim krajevima još ne
može započeti. Biskupi će zamoliti biskupske konferencije drugih zemalja
da pruže svoju pomoć, a već sada izražavaju im veliku zahvalnost za dosad
pruženu pomoć.
Na ovom saboru biskupi su dalje razmotrili problem zaštite ljudskog
života, posebno života nerođenih. Rat je već odnio i odnosi mnogo života,
ali još se više nerođenih ubija namjernim abortusima. I to su teška
zlodjela. Biskupi će se zauzeti, da se u smislu Ustava Republike Hrvatske
novim zakonodavstvom zaštiti svaki ljudski život od začeća do prirodne
smrti.
Hrvatski su biskupi razmotrili daljnje oganiziranje Hrvatskog Caritasa,
koji će djelovati kao Caritas Hrvatske biskupske konferencije; on će u tom
smislu imati svoj statut i jasne strukture, kako bi još djelotvornije mogao
pružati svoju pomoć i surađivati sa Caritasima drugih zemalja, te sa drugim
humanitarnim ustanovama. Ime i znak Caritasa zaštićeni su i njih se ne
smije koristiti izvan struktura Caritasa", stoji u priopćenju tajništva
Biskupske konferencije.
(Hina)mc
301849 MET apr 92
Vlada: Dabrino postupanje neodgovorno i neprimjereno, tijela će utvrditi okolnosti
FIBA potvrdila: Hrvatska - Francuska u Jazinama
SAD uvele nove sankcije pojedincima i tvrtkama povezanima s Dodikom
Policija i DORH će provjeriti "sve okolnosti" Dabrine pucnjave
Jadranska liga: Pobjede splitskog Jadrana i Juga AO
Šah: Kashish Manoj Jain pobjednik u Pragu, Bogdan Lalić 11.
Izraelski sigurnosni kabinet odobrio sporazum o prekidu vatre
Hajdaš Dončić o Dabri: Ovo je razlog za ostavku potpredsjednika Vlade
SP Rukomet: rezultati i ljestvice
SP Rukomet: Egipćani osigurali prolazak pobjedom protiv Bahreina