IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - KLEINE ZEITUNG (Austrija) - "Određene okolnosti upućuju na zaključak da nakon 29. travnja neće uslijediti djelotvorne kaznene mjere protiv Beograda zbog srpske agresije protiv Bosne. Prisjetimo se - Bosnom ne teče nafta već krv. Za srpskog predsjednika Miloševića to je razmjerno sretna okolnost, jer može isključiti mogućnost oružane intervencije Zapada. Sve ostale mjere, poput naftnog embarga ili diplomatske izolacije, za njega su prihvatljiv rizik. Stoga najnoviji sporazum o primirju vrijedi manje od papira na kojem je napisan. Lord Carrington, koji Beograd i Zagreb smatra ravnopravnim krivcima za rat, pokušava - po običaju - ravnomjerno raspodijeliti krivnju. U međuvremenu, SAD nastoje pomoći žrtvi, ne kažnjavajući krvnika. Rezultat: operacija uspješna, pacijent mrtav. Washington, koji nastoji sačuvati svoj utjecaj, mora izbjeći poraz srpskog agresora, budući da jednostrano nezadovoljstvo izaziva nove sukobe. Dok ljudi umiru, prijatelj SAD Izetbegović izbjegava imenovati agresora. No, Milošević je Amerikancima očigledno miliji od anonimusa, kao što im je Sadam Husein bio miliji od islamskih fundamentalista." LOS ANGELES TIMES (SAD) - Uz napomenu da je jedina nacionalna definicija Jugoslavije, zemlje južnih Slavena: federacija šest republika, te da su već tri od tih šest republika (Slovenija, Hrvatska i BiH) dobile međunarodno priznanje, a četvrta (Makedonija) ga traži, uvodničar utvrđuje da Jugoslavija stoga zapravo postupno gubi međunarodno priznanje. Amerika je podupirala službenu Jugoslaviju i Sovjetski Savez, i bila sklonija očuvanju reda nego bilo kojoj etničkoj skupini, piše list. Ali njena se pretpostavka o mogućnosti transformacije Jugoslavije mirnim putem već tada pokazala nebranjivom, ocjenjuje autor. U nastavku se navodi kako se postupak europskih saveznika, koji su priznanje Hrvatske i Slovenije smatrali jedinim praktičnim rješenjem ipak pokazalo ispravnim. No potom su SAD, slijedeći Europu priznale Bosnu i uvjetovale - ne prestane li srbijanska agresija protiv Bosne, James Baker prijeti Srbiji isključenjem iz KESS-a. "Ipak će sljedeća oštrija i mnogo prikladnija mjera Washingtona biti povlačenje diplomatskog priznanja Jugoslavije. SAD, kao i EZ, morale bi održati obećanje eventualnim priznanjem Srbije i, načelno dviju preostalih jugoslavenskih republika (Crne Gore i Makedonije). Ali za Jugoslaviju, od koje je ostala samo Srbija, što ostvaruje neprihvatljive teritorijalne težnje nemilosrdnim vojnim sredstvima, kontinuitet diplomatskog priznanja ne može se više pravdati", zaključuje list. DIE TAGESZEITUNG - List objavljuje kratak interview sa zamjenikom vanjskopolitičkog govornika SPD frakcije u saveznom parlamentu Guentherom Verheugenom glede stanja u Bosni. Osvrnuvši se na prošlogodišnju SPD kritiku Genscherove politike priznavanja novih država na području bivše Jugoslavije, Verheugen inzistira da je bilo pogrešno "priznavanjem stvarati nove činjenice prije no što je utvrđeno političko rješenje za novu Jugoslaviju. Nove činjenice izazvale su nove sukobe. Međunarodna zajednica trebala je pojačati pritisak na tada još živu Jugoslaviju, prisiljavajući je da pronađe zajedničku, sporazumom utvrđenu formulu suživota. Tek nakon unutarjugoslavenskog sporazuma trebalo je otvoriti raspravu o priznavanju pojedinih republika." Na pitanje kako bi njemačka vlada i EZ trebale reagirati na aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini, Verheugen ističe da "prijetnje prekidom diplomatskih odnosa sa Srbijom ili suspenzijom članstva u KESS-u neće imati dovoljno snažan učinak. Potrebne su trenutačne, djelotvorne sankcije, koje bi u prvom redu trebale biti usmjerene na ograničavanje borbene sposobnosti savezne vojske - npr. naftni embargo. Osim toga, valja razmotriti i mogućnost sveobuhvatnog trgovačkog bojkota. U kontekstu svakodnevnih širenja ratnih sukoba ne bi bilo mudro da Bonn i EZ ustraju na prvotno utvrđenim rokovima i da raspravu o mjerama zakažu tek za kraj sljedećeg tjedna", upozorava Verheugen. (Hina) zk 270440 MET apr 92