PRIOPĆENJE SA SJEDNICE HRVATSKE VLADE

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Priliv prognanika i izbjeglica iz Republike Bosne i Hercegovine se i dalje nastavlja, pretežito u područja Županje i Slavonskog Broda, kao i u Dalmaciju. Veliki broj izbjeglica je zatražio utočište i u Zagrebu, od kojih je većina smještena u športskim dvoranama, a gdje su također već popunjeni svi smještajni kapaciteti. Vlada Republike Hrvatske, pod predsjedanjem dr. Franje Gregurića je u petak dobila izvješće od Ureda za izbjeglice i odlučila da se imenuju i pošalju u te regije posebni koordinatori da bi se situacija što učinkovitije prevladala, jer se javlja i nestašica hrane i svake druge pomoći za ljude, koji su utočište pred srpskim agresorima na Bosnu i Hercegovinu potražili u Republici Hrvatskoj. Predloženo je da se organizira dvadeset skupljačkih centara za izbjeglice u obliku šatorskih logora, svaki za prihvat 5.000 osoba, a oni bi se podigli: 4 u Županji, i po 2 u Slavonskom Brodu, Osijeku, Požegi, Novoj Gradišci, Vinkovcima, Virovitici, Koprivnici i Zagrebu, čime bi se osigurao smještaj za oko 100.000 prognanika. Kako je priopćilo Ministarstvo informiranja, Vlada je raspravljala i o problemima obuhvata djece prognanika i izbjeglica redovitim školovanjem, o čemu je Ministarstvo prosvjete, kulture i športa donijelo program, a kojeg je Vlada usvojila. Hrvatska vlada je utvrdila Prijedlog za donošenje zakona o političkim strankama, jer dosadašnje zakonodavstvo o toj materiji ne sadrži primjerena rješenja višestranačkom sustavu, već je odražavalo prijelazno razdoblje u procesu pravnog izgrađivanja i oblikovanja višestranačja u Hrvatskoj. Predloženim zakonom uredila bi se slijedeća pitanja: pravni položaj političkih stranaka; uvjeti, način i postupak za osnivanje, registriranje i prestanak političkih stranaka; slučajevi u kojima se neće registrirati političke stranke; način stjecanja sredstava za rad političkih stranaka; način i kriteriji osiguranja sredstava za rad političkih stranaka u državnom proračunu; pretvorba vlasničkih sredstava bivšeg SSRNH i SKH. U smislu ovog zakona političkim strankama se drže organizacije, koje u svom programu i statutu izražavaju političke ciljeve djelovanja, a posebice sudjelovanje u stvaranju i oblikovanju političke volje, te kulture političkog aktiviranja građana. Neće se registrirati samo one stranke, čiji su program ili statut usmjereni na nasilno ugrožavanje demokratskog ustavnog poretka, nezavisnosti, jedinstvenosti ili teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Priređivač Prijedloga zakona o pučkom pravobranitelju, analizirajući stanje u Republici Hrvatskoj kaže da nije na snazi ni jedan zakon ili drugi propis, kojim bi se uredio djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja ili nekog drugog instituta s istom svrhom. Međutim, suvremena država je sve češće u sve brojnijim dijelovima društvenog života preko organa uprave i javnih djelatnika u kontaktu s građanima i građani od organa uprave traže ostvarivanje svojih prava i interesa, a država traži izvršavanje obveza prema njoj. Stoga postoji trajna opasnost za građane da njihova prava i na zakonu zasnovani interesi budu na neki način povrijeđeni. U modernim državama je sve izraženija potreba za djelotvornijim sredstvima utvrđivanja i otklanjanja raznih nedostataka u djelovanju državnih organa i tijela, kojima su povjerene javne ovlasti. Sve više zemalja prihvaća jednostavnija sredstva za svrhovito ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda. Najpoznatija institucija kontrole rada državnih organa u svijetu je Ombudsman (što je švedski pojam za zastupnik, predstavnik, povjerenik, odnosno parlamentarni povjerenik, parlamentarni tužitelj ili plebejski tribun, pučki govornik, zaštitnik građana) što bi u nas trebao biti pučki pravobranitelj. Prema Nacrtu prijedloga zakona pučki pravobranitelj je u svom radu nezavisan i samostalan, a Sabor ga bira na osam godina. On ima nadležnosti i ovlasti da upozorava, obavještava, predlaže i preporučuje, a nema izravne ovlasti da poduzima mjere protiv počinitelja povrede. Zaključci i preporuke se u pravilu objavljuju u sredstvima javnog informiranja. Sabor Republike Hrvatske na svom zasjedanju 9. i 10. travnja 1992. godine donio je Zakon o izborima zastupnika. Tim zakonom je određeno da se 64 zastupnika biraju u izbornim jedinicama, u kojima se bira po jedan zastupnik (većinski sustav) u Zastupnički dom, od kojeg broja su četiri zastupnika pripadnici nacionalnih manjina u posebnim izbornim jedinicama. Još ostali broj od 60 zastupnika bira se tako da teritorij čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu (razmjerni sustav). Ovim prijedlogom zakona određuju se izborne jedinice u kojima je približno isti broj birača koji biraju jednog zastupnika. Te izborne jedinice su slijedeće: 1. Izborna jedinica Beli Manastir (područje općine Beli Manastir i općine Valpovo), 2. Osijek I (dio mjesnih zajednica), 3. Osijek II (dio mjesnih zajednica), 4. Vukovar, 5. Vinkovci, 6. Županja (i dio mjesnih zajednica Slavonski Brod i Vinkovci), 7. Slavonski Brod, 8. Đakovo (dio mjesnih zajednica općine Našice), 9. Podravska Slatina (Donji Miholjac, Orahovica i dio mjesnih zajednica Našice), 10. Požega, 11. Nova Gradiška (i općina Novska), 12. Daruvar (Pakrac, Grubišno Polje), 13. Virovitica (i dio općine Đurđevac), 14. Bjelovar (Čazma), 14 Koprivnica (dio općine Đurđevac), 16. Čakovec I, 17. Čakovec II (Ludbreg), 18. Varaždin I, 19. Varaždin II (Ivanec, Novi Marof), 20. Zabok (Klanjec, Krapina, Pregrada), 21. Donja Stubica (Sv. Ivan Zelina, Zlatar Bistrica), 22. Križevci (Vrbovec i Dugo Selo), 23. Kutina (Garešnica, Ivanić-Grad) 24. Sisak, 25. Petrinja (Dvor, Glina, Hrvatska Kostajnica), 26. Karlovac, 27. Duga Resa (Jastrebarsko, Ozalj), 28. Ogulin (Slunj, Vojnić, Vrginmost), 29. Rijeka I, 30. Rijeka II, 31. Rijeka III (Vrbovsko, Delnice, Čabar), 32. Pazin (Labin, Opatija), 33. Poreč (Buje, Buzet, Pazin, Rovinj), 34. Pula, 35. Crikvenica (Senj, Cres-Lošinj, Krk, Pag, Rab), 36. Gospić (Donji Lapac, Gračac, Otočac, Titova Korenica) 37. Zadar I, 38. Zadar II (i Biograd na moru), 39. Knin (Benkovac, Obrovac), 40. Šibenik, 41. Drniš (Kaštel-Sućurac, Trogir), 42. Split I, 43. Split II, 44. Split III (Solin), 45. Sinj (Omiš), 46. Makarska (Hvar, Korčula, Brač, Lastovo, Vis), 47. Ploče (Metković, Imotski, Vrgorac), 48. Dubrovnik, 49. Zagreb I, 50. Zagreb II, 51. Zagreb III, 52. Zagreb IV, 53. Zagreb V, 54. Zagreb VI, 55. Zagreb VII, 56. Zagreb VIII, 57. Zagreb IX, 58. Zagreb X, 59. Zagreb XI, 60. Zagreb XII. Hrvatska vlada je razmatrala i veliki broj gospodarskih, posebno financijskih pitanja o kojima će se uskoro obavijestiti javnost na posebnoj konferenciji za tisak vodećih gospodarskih i novčarskih stručnjaka, kaže se na svršetku priopćenja sa sjednice hrvatske Vlade. (Hina)ds 241750 MET apr 92