Nadnaslov: Vlada u Bonnu školuje pripadnike oružanih snaga ZND
Naslov: Vojnici u školskim klupama
Podnaslov: Ujedinjena Njemačka izdvojiti će sveukupno 200 milijuna DEM za
obrazovanje pripadnika bivše Crvene Armije i na taj način utrti
put njemačkim poduzetnicima koji žele prodrijeti na tržište ZND
Piše: Yacine LE FORESTIER, AFP
WUENSDORF - "To je strašno, strah me kao i početka školske godine", uzdiše
Aleksandar Sorin (35), časnik bivše Crvene Armije stacionirane u istočnoj
Njemačkoj, dok sjeda na svoje mjesto u školskoj klupi.
Svježe izbrijan, u besprijekornoj uniformi, ulaštenim cipelama i s novom
novcatom školskom torbom, taj je Ukrajinac jedan od pripadnika oružanih
snaga Zajednice Nezavisnih Država (ZND), koji su imali sreću da među prvima
pohađaju tečajeve tržišne ekonomije. Troškove obrazovanja snosi vlada u
Bonnu i time njemačkim poduzetnicima utire put poslovanja u ZND.
Ta operacija bez presedana otpočela je u velikom stilu u Wuensdorfu (jug
Berlina) u salonima generalštaba Grupe Zapad bivše sovjetske armije, u
kojima se još sjaje Lenjinova brončana poprsja.
Neobičnu publiku od četrdesetak osoba čine časnici okićeni epoletama,
njihove supruge i djeca. Skupina pažljivo prati prvu lekciju iz
informatike kljuckajući po tastaturama najnovijih modela računala.
Međunaslov: Marketinški žargon u vojnim redovima
Do potpunog povlačenja bivših sovjetskih snaga iz Njemačke, predviđenog za
kraj 1994. godine, više od 10.000 pripadnika oružanih snaga ZND i članova
njihovih obitelji treba se uputiti u osnovna načela tržišne ekonomije. Oko
225.000 vojnika i časnika još se uvijek nalazi u bivšoj DDR.
Ujedinjena Njemačka će uložiti 200 milijuna DEM u taj obrazovni program, a
prema sporazumu s bivšim SSSR-om sklopljenim u studenom 1990. godine.
Raspad sovjetskog carstva i najavljena velika smanjenja broja vojnika
bivše Crvene armije još su više ubrzali pripremu pripadnika oružanih snaga
za povratak u civilni život.
"Bezuvjetno moram naučiti novi zanat jer ne znam hoće li me zadržati u
vojsci kada se vratim u Rusiju", objašnjava dočasnik Nikolaj Zerenko (30),
i ponovo se žudno vraća čitanju informatičke abecede.
"Želio bih se baviti uvozom i izvozom", sanjari Aleksander Sorin. "Strah
me da ovdje neću diplomirati", dodaje on.
Generalštab vojske ZND u bivšoj DDR zatrpan je tisućama kandidatura za
tečajeve "uvoda u tržišnu ekonomiju", "računovodstvo poduzeća" i "osnove
marketinga". Taj je žargon dosada bio potpuno nepoznat u vojnim redovima.
Međunaslov: Njemački poduzetnici zadovoljno trljaju ruke
Dvadesetšest obrazovnih centara treba se otvoriti u bivšoj DDR tijekom
sljedećih mjeseci, ali najznačajniji dio obrazovnog procesa provest će se
izravno u ZND, Rusiji, Ukrajini, Bjelarusu i Kazahstanu.
Njemačka poduzeća odabrana za provedbu tečajeva zadovoljno trljaju ruke,
jer u tome vide odličan način "hvatanja veza" na tržištu bivšeg SSSR-a i
mogućnost preticanja konkurencije.
"Time bi nam se moglo otvoriti tržište milijuna ljudi željnih da nauče
tržišnu ekonomiju", veseli se Frederik Mahlke, dopredsjednik grupe GOPA,
jedan od voditelja profesionalnog obrazovanja u Njemačkoj, koje je Bonn
zadužio za nadgledanje cjelokupne reorganizacije vojske ZND-a.
U suglasnosti s generalštabom, nekoliko je njemačkih poduzeća organiziralo
od listopada 1991. godine privatne informatičke tečajeve za desetak
časnika bivše Crvene armije. Poduzeća se nadaju kako će nakon povratka
njihovih učenika u domovinu ostvariti s njima uspješnu poslovnu suradnju.
(Hina)
222040 MET apr 92
Stavljen u uporabu novi obalni ophodni brod HRM-a
Rijeka: Program RInovatoRI od ove godine u osnovnim školama
Financijska imovina hrvatskih kućanstava u godinu dana uvećana 10,7 posto
Arheolozi u Pompejima otkrili očuvan termalni kompleks
Putin potpisao sorazum o strateškoj suradnji s iranskim predsjednikom u Moskvi
Tjedna najava događaja - sport - od 18. do 24. siječnja
Najava događaja - sport - za subotu, 18. siječnja
Macron najavio novu međunarodnu konferenciju za obnovu Libanona
Hanfa dodijelila godišnje nagrade studentima za najbolje znanstvene i stručne radove
40 posto veća izdvajanja za projekte Hrvata izvan RH, najviše za BiH