SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Nastavlja se odmjeravanje snaga ruskih reformatora i konzervativaca Naslov: Moskovski stan od 440 kvadrata Podnaslov: Ruski reformatori odlučili su preći u protunapad - Zastrašujuće je za budućnost Rusije da joj sudbina ovisi o parlamentu izabranom još za vrijeme dominacije KP SS-a Piše: Paola MESSANA, AFP MOSKVA - Nakon 12 dana borbe protiv konzervativaca u Kongresu, pristalice Borisa Jeljcina izašli su u nedjelju na moskovske ulice kako bi podržali plan šefa države o ponovnoj uspostavi snažnog predsjedničkog režima u Rusiji. Pred pokušajima parlamentaraca da ograniče ovlasti koja ima predsjednik, reformatori su prešli u protuofenzivu: više od 20.000 demonstranata okupljenih na Manježnom trgu pod zidinama Kremlja, usvojilo je rezoluciju kojom se osuđuje konzervativizam Kongresa narodnih deputata te poziva na organiziranje referenduma. "Kongres je 1990. goine izabran pod dominacijom Komunističke partije Sovjetskog Saveza i doveo je zemlju na rub katastrofe. Zastrašujuće je za budućnost Rusije da njezina sudbina ostane u rukama te skupštine", piše u dokumentu. U rezoluciji se posebice traži "da se još ove godine organizira referendum kako bi se ojačao predsjednički režim, slobodna privatizacija, u interesu građana, usvajanje novog ustava slobodne demokratske Rusije" i održavanje novih parlamentarnih izbora. Demonstranti namjeravaju nastaviti prosvjedovati ispred Kremlja sve do kraja zasjedanja Kongresa koji rad nastavlja u ponedjeljak. U subotu je tisuću deputata, koliko ih je ukupno nazočno u skupštini, zadalo udarac ruskom predsjedniku usvajanjem, "kao baze diskusije", plana novog ruskog Ustava koji nije u skladu sa željama Borisa Jeljcina i njegove ekipe. Međunaslov: Promjena imena Jednu od glavnih nesuglasica predstavljaju članci 16 i 17, koji se odnose na podjelu zakonodavne i izvršne vlasti. Prema tom planu, predsjednik nema posebno pravo za raspuštanjem parlamenta. Na taj su način deputati sigurni da će njihov mandat trajati pet godina. U načelu se taj tekst može još dopunjavati, ali prema onome što tvrde demonstranti reformatori, predsjednik parlamenta Ruslan Hasbulatov pripremio je korak kojemu je cilj "zamrzavanje" situacije u njezinu sadašnjem stanju. U proteklih dvanaest dana, beskonačnih pregovora i obrata u glasovanju, što je redovito prenosila i televizija, zemlja se mogla uvjeriti u izvanredan pasivni otpor koji je pružao Kongres. Onaj isti Kongres, u kojem je jedna trećina glasača i dalje za pridjeve "Sovjetska Socijalistička" ispred naziva Rusija. Nadrealističke prepirke u pogledu imena "teritorijalnog entiteta" koji je naslijedio Sovjetski Savez, ukazale su na drugu vrstu tegoba, a one se javljaju u obliku izmanipulirane skupštine koja služi za "igre" u vrhu državne uprave. Nakon što su glasovanjem odlučili ponovno usvojiti povijesno ime "Rusija", deputati su se drugog dana priklonili mišljenju Borisa Jeljcina koji smatra kako treba poštovati identitet nebrojenih sastavnih dijelova i autonomnih pokrajina zemlje. Na kraju tjedna, zemlja je nazvana "Ruska federacija, Rusija". Naziv je teško objasniti, a on znači "dva jednaka koncepta" i znači jednostavno da je Rusija savezna država. Međunaslov: Preluksuzan stan "Boris Jeljcin mora dobiti pune ovlasti, nama trebaju profesionalci, a ne nekompetentni demagozi", izjavio je novinarima prilikom demonstracija na Manježnom trgu Lav Šemajev, jedan od ruskih deputata i bivši direktor izborne kampanje ruskog predsjednika. "Kongresu treba oduzeti svu vlast. To nije demokratski, ali mi još ne znamo što je to demokracija. Ne počinjemo kao demokrati, već prije svega kao antikomunisti", kaže Šemajev. Paralelno s tom ustavnom bitkom, Jeljcinovi pristalice mogu se radovati zbog sigurnog pada popularnosti Ruslana Hasbulatova, predsjednika parlamenta koji maestralno vodi parlamentarnu oporbu. Hasbulatovu, koji je na početku pregovora imao jaku podršku, konzervativci sada predbacuju "popuštanja" ruskoj vlasti, koje je urodilo deklaracijom o podršci ekonomskim reformama. I na kraju je "Čečen" - Hasbulatov je sin čečenskog seljaka - došao u žižu interesa zahvaljujući "skandalima". Tako su deputati doznali da je njegov privatni put u Pisu stajao naciju 17.000 dolara i da je njegova titula "doktora ekonomije", jednostavno kupljena. Po kuloarima se u kongresu pričalo i o stanu od 440 kvadratna metra, prvobitno namijenjenom Leonidu Brežnjevu, u koji bivši broj jedan Komunističke partije i sovjetske države nije nikad uselio "jer je bio preluksuzan", tvrde njegovi protivnici. (Hina) mm 201531 MET apr 92