KOLOKVIJ O PASIONSKOJ BAŠTINI

ZAGREB, 15. travnja (Hina) - Znanstveni kolokvij "Hrvatska pasionska baština", na kojem su, između ostalog, sudjelovali istaknuti književnici, etnolozi, teatrolozi i likovni umjetnici, održan je danas u Studenskom centru u okviru manifestacije "Pasionska baština." Skup je u ime zagrebačkog Sveučilišta otvorio predsjednik Skupštine Sveučilišta prof. dr. Jure Radić, koji je istaknuo kako će ovaj skup pridonijeti proučavanju zaboravljenog dijela hrvatske vjerske i kulturne baštine, koja je u crkvenoj godini označena kao Veliki tjedan. Prof. dr. Nikola Batušić govorio je o prikazbenoj tradiciji crkvenih dramskih tekstova, koji sežu u XI. stoljeće, a najstariji takvi rukopisi čuvaju se u Metropolitanskoj knjižnici. "Pasionske igre", kazao je dr. Batušić, "jedan su od najuvjerljivih dramskih oblika, u središtu kojih je muka Kristova i na kojima počiva naša teatarska tradicija". Dr. Anđelko Badurina osvijetlio je povijest nastanka križnog puta sastavljena iz 14 postaja, što se naročito štovalo u srednjeg vijeku, u doba križarskih ratova, kada se hodočastilo na Kristov grob u Jeruzalem. Poznat je i križni put u pejzažu, a takav postoji i na Ksaveru, iz 1736. godine. Dr. Jerko Bezić osvrnuo se na bogastvo glazbene baštine vezane za Veliki petak i pjevanje muke, posebno dijela što se odnosi na Gospin plač, što je potkrijepio snimkama pučkog pjevanja iz okolice Zadra. Prof. dr. Ante Stamać govorio je o lirici Velikog petka, koju su stvarali veliki hrvatski pjesnici. O pasionskoj baštini u svijetu filma i prvim filmskim ostvarenjima govorio je, uz prikazivanje snimaka, prof. Vjekoslav Majcen. Na skupu su govorili i slikar Josip Botteri-Dini i dr. Stjepan Pepeljnjak. Svi su se sudjelovatelji zauzeli da se u Zagrebu otvori institut za proučavanje pasionske baštine. (Hina) zk 151341 MET apr 92