SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Demokratizacija u zemljama Istočne Europe ne prolazi bez razočarenja Naslov: Žene su glavne žrtve nezaposlenosti Podnaslov: Komunistički režim omogućio im je sudjelovanje u političkom životu u ime "ideološke" jednakosti spolova, tvoreći od njih "rezervnu vojsku na raspolaganju stranke" - Postkomunistički režimi provode pak 'mačističku' politiku. Piše: Francoise KADRI, AFP POZNANJ - Proces demokratizacije u zemaljama Istočne Europe i prijelaz na tržišnu ekonomiju ne provodi se bez brojnih razočarenja, u prvom redu žena. One su glavne žrtve nezaposlenosti a njihovo sudjelovanje u političkom životu - koje im je dodijelio komunistički režim u ime "ideološke" jednakosti spolova - sve je manje, ustanovili su stručnjaci okupljeni na Europskom vijeću koje se ovoga mjeseca sastalo u Poznanju. "Post-komunistički režimi vode 'mačističku' politiku", objašnjava Smaranda Ionescu, predsjednica Nacionalne lige žena u Rumunjskoj. Prema mišljenju te članice parlamenta i prema mišljenju većine od 150 sudionika Konferencije o jednakosti žena i muškaraca "žene više nego muškarci osjećaju na svojoj koži cijenu koju treba platiti za provedbu gospodarskih reformi". Nezaposlenost ih izravno pogađa: njih je više od 70 posto bilo aktivno, a često su bile zaposlene u tekstilnoj, teškoj ili u građevinskoj industriji, koje su danas "skresane" gospodarske grane. U Rusiji na svakog nezaposlenog muškarca dolaze četiri žene, prema navodima Ljudmile Bezlepkine, savjetnice za obiteljska pitanja predsjednika Borisa Jeljcina. Čak i kada je postotak nezaposlenosti jednak, kao u Poljskoj (52 posto nezaposlenih žena), "one gotovo nemaju prilike pronaći novo radno mjesto", iznosi poljski sociolog Renata Siemienska-Zochowska. Međunaslov: Sve ide na teret obitelji Najčešće su na meti mlade žene - potencijalne majke - ili pak žene starije od 50 godina. U Madžarskoj mali oglasnici traže gotovo isključivo muškarce, prvenstveno tridesetogodišnjake. Da stvar bude gora, pomalo se ukidaju i olakšice kao što su čuvanje djece, sportske aktivnosti itd.. za "zaposlene majke". U Poljskoj i Madžarskoj dječje su jaslice u potpunosti na teret obitelji. Od 27.000 forinti mjesečne plaće, Elisabeth Kardos-Kaponyi, profesor madžarskog prava, jedina je starateljica svoje dvoje djece a mora platiti usluge jaslica u iznosu od 5.000 forinti. U Madžarskoj je ukinuto između 20 i 30 posto jaslica, a one preostale su prenapučene. "Kada nemaju financijskih sredstava, tvornice i općine najprije ukidaju vrtiće, kantine, medicinske, društvene i kulturne službe", objašnjava ona. Toliko je prepreka za zaposlenje žena koje se, pod združenim pritiskom poteškoća, javnog mnijenja i crkve (posebno u Poljskoj), u velikom broju vraćaju u domove. Međunaslov: Obnoviti sustav kvota Između 1988. i 1990. godine, postotak žena članova parlamenta spao je s 24,7 posto (prema 13,7 posto u to doba na zapadu) na prosječnih 8,1 posto u istočnim zemljama. Žene međutim priznaju da iako je njihova zastupljenost pod bivšim režimima dosizala, kao na primjer u Rumunjskoj, brojku između 40 i 42 posto u ministarstvima, sindikatima i u upravama državnih poduzeća, one su ipak bile samo "rezervna vojska na raspolaganju stranke", prema gospođi Ionescu. Razočarane, opterećene svakodnevnim brigama (repovi u dućanima, čuvanje djece), mnoge žene gube zanimanje za politiku. Tijekom posljednjih pokrajinskih izbora u Poljskoj, bilo je tek 7 posto žena kandidata. U Rusiji žene predstavljaju jednu trinaestinu članova sindikata. U Madžarskoj od 386 članova parlamenta ima 27 žena, u Češkoj i Slovačkoj 62 od 460. U Rumunjskoj 20 od 400, niti jedna ministarka, tek dva državna sekretara. Glasovi (žena) podižu se u Rusiji i Rumunjskoj zahtijevajući obnavljanje sustava kvota, koji nalaže izvjestan broj žena na izbornim listama, u izvršnim tijelima stranaka i slično. Takav su prijedlog s velikim zanimanjem primili sudionici iz zapadne Europe. (Hina) mm 152104 MET apr 92