SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Njemačko-turski verbalni rat Naslov: 'Propovjedi' Bonna Turskoj Podnaslov: Bonn ponovo potvrdio nezavisnost vanjske politike u odnosu na partnere u EZ Piše: Catherine MARCIANO, AFP ANKARA - Već tjedan dana bjesni verbalni rat dvaju od šesnaest partnera iz NATO pakta zbog operacija što su ih turske snage reda povele protiv kurdske manjine. Unatoč volji da se razriješi spor, Bonn nastavlja "propovijedati" Ankari o pravima čovjeka, nadoljevajući ulje na vatru turske ozlojeđenosti. Pošto su izmijenile oštre riječi, dvije su vlade sklone okončati spor. No Njemačka, u kojoj živi 1,6 milijuna Turaka, od kojih približno 400.0000 Kurda, nastavlja žestoko osuđivati metodu kojom se koristi Ankara te poziva člana EZ da primijeni u svojoj zemlji "europske norme" za prava čovjeka. Kancelar Helmut Kohl isto tako odlučno ne odustaje od odluke da zamrzne pošiljke oružja Turskoj: "Ne možemo prihvatiti da isporučeni materijal bude korišten za unutrašnje sukobe", naglasio je u četvrtak kancelar u svojoj izjavi u parlamentu. Pojedini komentatori naglašavaju da je Bonn tom prigodom ponovo potvrdio nezavisnost vanjske politike u odnosu na svoje partnere, kako je to bilo i s priznavanjem Hrvatske i Slovenije. Jer, u okrilju NATO-a kao i u Europskoj zajednici, mišljenja se razilaze. Washington je odgovornost za sukob prebacio na separatističku kurdsku organizaciju PKK (Kurdska partija rada, marksističko-lenjinistička), dok se Njemačka zadovoljava time da osudi terorizam. Belgija, koja je otkrila da je izvozila elemente koji služe za montažu oklopnih vozila u Turskoj, konačno je odbacila mogućnost uvođenja embarga na izvoz oružja u Tursku. "Očito je nemoguće postići" da EZ usvoji zajedničku odluku o tom pitanju, rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Willy Claes. Međunaslov: Oštar jezik turskog premijera Igra između Bonna i Ankare nije završena, iako je kancelar u četvrtak iznio pomirljiviju izjavu, izrazivši čvrstu volju da nastavi politiku potpore Turskoj. Kompletna normalizacija odnosa neizvjesna je sve dok njemačko javno mnijenje bude masivno mobilizirano za kurdsko pitanje. Kancelar je proživio jednu drugu neugodnost izravno vezanu za njemačko-tursku polemiku: on je u utorak prisilio svog ministra obrane Gerharda Stoltenberga da podnese ostavku nakon što su se službe njegova ministarstva izmotavale i krzmale glede isporuke tenkova Turskoj. Kancelar mu je ubrzo imenovao zamjenika, sebi vjerna čovjek, Volkera Ruehea. Sukob između dviju zemalja izbio je 26. ožujka. Njemačka je obustavila vojnu pomoć Turskoj jer je prema Bonnu, njezino polovno oružje, koje daje na temelju sporazuma NATO pakta, korišteno protiv kurdskog pučanstva. Sporazumi sklopljeni s Turskom ograničavaju upotrebu isporučenog oružja samo na slučaj "napada na operativni teritorij NATO pakta", tvrdi Njemačka. Turski premijer Sulejman Demirel ocijenio je u subotu kako se radi o "nesporazumu" te osporio da je oružje bilo "korišteno protiv naroda". Kriza se pogoršala kada je turski predsjednik Turgut Ozal optužio Bonn da vodi politiku koja se temelji na sili "sličnoj politici Hitlera". Takve je riječi Helmut Kohl ocijenio "neprihvatljivima". Vlada u Ankari nije prestajala ponavljati kako mora provoditi čvrstu politiku glede kurdskih terorista, uspoređujući svoju bitku s bitkom koju je Bonn vodio protiv organizacije ekstremne ljevice, Frakcije Crvene Armije (RAF). Akcija Kurda u Njemačka je osim toga navela vodu na njihov mlin. Brojne turske banke i putničke agencije, pa čak i službena zastupstva, nedavno su opustošena. Kancelar Kohl, braneći se od optužbi da podržava kurdsku PKK morao je u četvrtak pojasniti kako neće tolerirati da se "unutrašnji turski sukobi odvijaju na njemačkom tlu". (Hina) mm 041730 MET apr 92