INTERVIEW DR. TUĐMANA "GLASU ISTRE" I "NOVOM LISTU"

ZAGREB, 3. travnja (Hina) - "Europska konferencija mora završiti rješavanjem svih problema i odnosa između država, koje nastaju na tlu bivše Jugoslavije, kao i tih država i međunarodne zajednice", rekao je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u interviewu (intervju), koji izlazi u sutrašnjem "Glasu Istre" i "Novom listu", odgovarjući na pitanje kako procjenjuje mogućnost raspleta političke krize na tlu bivše Jugoslavije nakon zadnjeg sastanka u Bruxellesu (Brisel). Pri tom je dodao kako je sada samo u pitanju to koliko će se na ovom tlu pojaviti država, koje će biti međunarodni subjekti, to jest da li će se raditi o pet ili šest država. "Prema sadašnjem razmatranju bit će ih pet. Ali, BiH i Makedonija još nisu priznane međunarodno pravno. Govori se da će Srbija i Crna Gora stvoriti novu Jugoslaviju. Zapravo, one bi htjele kontinuitet Jugoslavije u svakom pogledu, tj. da se jedine one smatraju nasljednicom, kako ne bi morale tražiti priznanje svoje nove države", ocijenio je dr. Tuđman. Istaknuo je dalje, kako se čini, da takav stav neće priznati ni europska konferencija, ni međunarodna zajednica, upozoravajući kako "ne samo mi u Hrvatskoj i Sloveniji, BiH i Makedoniji, već međunarodni pravni čimbenici smatraju da su sve države, koje nastaju, jednako nasljednice Jugoslavije u svakom pogledu". Na pitanje ima li izgleda da razaranja napokon prestanu dr. Tuđman je kazao: "Ima, zato što su Beograd i jugokomunistička armija doživjele poraz". "Ne samo srpska imperijalistička politika i težnja za osvajanjem hrvatskih zemalja, nego i srpski odmetnički, teritorijalni, četnički i dobrovoljački odredi doživjeli su poraz na tlu Hrvatske", kazao je dr. Tuđman, dodavši da je Srbija sa svojom jugokomunističkom armijom "doživjela vojnički poraz i međunarodnu izolaciju". "Beograd više nema mogućnosti da nastavi rat", i "zbog toga je pristao na dolazak mirovnih snaga", dodao je dr. Tuđman. Ocijenio je dalje kako su "ovo posljednji trzaji neprijatelja", te da drži kako se "jugoarmija i četnički odredi moraju povući s teritorija Hrvatske, jer bi se u protivnom našli u ratu i s mirovnim snagama". Odgovarajući uz ostala i na pitanje kako ocjenjuje stanje na Istarskom poluotoku s obzirom na djelomično izraženu regionalizaciju i neke višenacionalne osobitosti, dr. Tuđman je kazao je Istra sastavni dio hrvatskog naroda, te da talijanska manjina ne predstavlja danas neki problem, osim što se toj manjini trebaju osigurati sva građanska, ljudska i etnička prava, kao što se to osigurava u svim europskim zemljama. Dodao je kako su ta prava predviđena i Ustavnim zakonom o pravima etničkih zajednica i nacionalnih manjina, ističući kako će se ista takva prava tražiti za hrvatsku manjinu u Italiji, "o čemu bivša hrvatska vlast nije vodila računa". "Talijani drže taj problem za svoju manjinu većim, ali to ne bi trebalo značiti nikakvu smetnju, nego naprotiv, ta manjina bi, uživajući sva demokratska i građanska prava, mogla biti ono što se obično za manjine kaže - most spajanja sa svojom matičnom zemljom", zaključio je dr. Tuđman. Govoreći dalje o Istri, on je upozorio kako je tamo zbog pomanjkanja hrvatske politike do uspostave demokratske hrvatske vlasti, na određeni način uplitala i srpska politika, podsjećajući kako su neki srpski političari i javni radnici, kao što je Ćosić, nudili izravan savez za Talijane, "pozivali zapravo talijanski imperijalizam". Podsjetio je također kako su se čuli neki glasovi da bi Istra trebala biti nekakva posebna regija, "tobože više vezana sa Slovenijom, nego s Hrvatskom". "Zadaća hrvatske politike je da poštuje sve zemljopisne posebnosti Istre, ali isto tako da Istru do krajnosti, prometno i kulturno u svakom pogledu integrira u hrvatsko nacionalno biće. Autonomaško-iredentistički i drugi pokušaji nemaju temelja, ni izgleda u Hrvatskoj u cjelini, a pogotovu ne u Istri", precizirao je uz ostalo dr Tuđman, poručujući "kako ćemo težiti da Istra u svakom pogledu bude više prisutna u sveukupnom hrvatskom političkom, gospodarskom i kulturnom životu". Upitan kako gleda na Brijune kao svojevrsni dragulj ukupne turističke ponude, dr. Tuđman je rekao kako u cijeloj Istri, a pogotovo na Brijunima želimo izići iz stadija industrijskog turizma na niskoj razini, izražavajući želju da se Brijuni iskoriste za podizanje turizma na najviše razinu, "kako bismo s manjim brojem turista i s manje ekološkog oštećanja imali više koristi". Glede istarskog županijskog središta, on je kazao kako je osobno sklon podržati one, koji predlažu da Pazin bude središte Istarske županije, "jer povijesno taj je grad ipak bio središte održanja hrvatskog nacionalnog bića i kulture na Istarskom poluotoku". "No, to ne znači", nastavio je on, "da sve županijske institucije moraju biti u Pazinu ... moguće je naći ravnotežu između nastojanja da čuvamo povijesne tradicije i suvremene potrebe i zahtjeve". Odgovarajući na pitanje kako komentira stanovite nesporazume u odnosima sa Slovenijom, prije svega problem ribarenja, predsjednik Tuđman je ustvrdio kako smo mi uistinu u dobrim odnosima sa Slovenijom i "vjerujem da ćemo i ostati", ali da isto tako moramo štiti svoje državne interese. Istaknuo je uz ostalo da kod uspostavljanja međudržavnih odnosa treba izbjeći balkanske metode, pa čak i balkanske forme, zauzimajući se za europske granične prijelaze, koji će omogućiti brzi protok roba, ljudi i svega ostaloga. U vezi s problemom ribarenja dr. Tuđman je citirao riječi jednog zastupnika, koji je izjavio: "Dopustiti slovenskim ribarima da love u hrvatskim područjima isto je tako kao kad bi Hrvati otišli rezati slovenske šume ili slično". No, izrazio je nadu da će sva pitanja između Slovenije i Hrvatske biti riješena na prijateljski način, u duhu dobrosusjedskih odnosa, podsjećajući kako "nemamo nikakvih imperijalističkih pretenzija, a ne mogu ih imati ni Slovenci", te nam "preostaje da se u obostranom interesu dogovorimo o svim spornim pitanjima, da ničiji interesi ne budu povrijeđeni, već naprotiv, da sva pitanja riješimo u duhu europske integracije", kazao je uz ostalo predsjednik Tuđman u interviewu "Glasu Istre" i "Novom listu". (Hina) mc 031849 MET apr 92