SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Grčka krenula u rat neizvjesnog ishoda Naslov: Grčka polaže ispit na pitanju Makedonije Podnaslov: Ako bi bivša jugoslavenska republika zadržala naziv Makedonija to bi "grčki narod izvrglo podsmijehu" i "ozakonilo krivotvorenje povijesti". Piše: Alain NAVARRO, AFP ATENA - U srijedu je Grčka, uz sve državne počasti, pokopala arheologa Manolisa Andronikisa koji je otkrio grob Filipa II. Makedonskog, oca Aleksandra Velikog. To je bila manifestacija protiv susjedne, bivše jugoslavenske republike Makedonije, optužene zbog prisvajanja grčkog imena. Premijer Constantin Mitsotakis, članovi vlade, čelnici političkih stranaka i dostojanstvenici pravoslavne crkve prisustvovali su svečanom pogrebu profesora Andronikisa u Solunu, velikom gradu grčkog dijela Makedonije, gdje su zastave bile spuštene na pola stijega. Pogreb su izravno prenosile TV postaje. "Napušta nas u trenutku kada ga domovina treba više nego ikada. Njegovo djelo o helenskoj Makedoniji ušutkat će zlonamjerne krivotvoritelje. Ostaje nam u časno nasljeđe u borbi za Makedoniju, Grčku i grčku kulturu", rekla je ministarka za kulturu Anna Psadoura-Benaki, ukazavši mu posljednju počast. Smatran grčkim nacionalnim herojem jer je 1977. otkrićem groba u Vergini, blizu Soluna, istakao grčku pripadnost velikog makedonskog vođe koji je u 4. stoljeću prije Krista oružjem pokorio grčke gradove, arheologa slavi cjelokupni grčki tisak. "Makedonija je izgubila svoj štit", navodi solunski dnevnik Thessaloniki. Međunaslov: Pitanje Makedonije moglo bi ga stajati fotelje Grčka je, u okrilju EZ, krenula u rat neizvjesnog ishoda protiv priznavanja republike Makedonije. Ministar vanjskih poslova Antonis Samaras, zastupnik tvrde linije koju osporava sam Mitsotakis, zahtijeva da se ta mala republika odrekne imena koje od 1946. godine nosi u jugoslavenskoj federaciji, želi li biti priznata od međunarodne zajednice. U trenutku pogreba, šef grčke diplomacije, Antonis Samaras trebao je otići u Bruxelles na ključni sastanak s portugalskim ministrom vanjskih poslova Joaom de Deusom Pinheirom, sadašnjim predsjedavajućim EZ. Europski diplomatski izvori u Ateni navode da portugalski čelnik, nakon neuspješnog posredovanja, sada smatra nezgodnim potezom da republika Makedonija promijeni ime. Grčka vlada je u utorak dala neograničenu punomoć Samarasu za taj susret koji prethodi Ministarskom vijeću EZ, 6. i 7. travnja u Luxembourgu, gdje će se ponovo razmatrati priznavanje Makedonije te Bosne i Hercegovine. Grčki promatrači smatraju da Samaras svoj ministarski položaj stavlja na kocku u slučaju da ne uspije njegova nepomirljiva politika. Međunaslov: Samaras igra na kartu popularnosti Nesklon bilo kakvom kompromisu, izjavio je da ako bi ta republika zadržala naziv Makedonija, koju jedino Grci nazivaju "Skopskom republikom", to bi "grčki narod izvrglo podsmijehu" i "ozakonilo krivotvorenje povijesti". Zapitan o mogućnosti ostavke, koju svakodnevno spominje tisak, odgovorio je kako "u borbama za nacionalni interes domovinu prodaje onaj tko pristane prodati samog sebe". Time je Grčka na europskoj sceni zadobila status gotovo izolirane zemlje, a kako se saznaje iz diplomatskih izvora, nekoliko zemalja EZ, među njima i Velika Britanija, Danska, Italija i Nizozemska sklone su priznanju Makedonije. No kako su u Bosni i Hercegovini ponovo izbili neredi, EZ bi mogla ponovo odgoditi usvajanje odluke o tim republikama, sa ili bez utvrđivanja točnog roka kroz nekoliko tjedana. Iako su prvaci vladine stranke "Nova demokracija", među njima i Miltiade Evert, napali Samarasa, on se ipak može osloniti na svoju veliku popularnost. Nakon njegove ostavke konzervativni zastupnici sa sjevera Grčke mogli bi istupiti, uslijed čega bi mogla pasti i vlada Mitsotakisa koji ima većinu od samo dva glasa u parlamentu. (Hina) 032211 MET apr 92