NBH: PROJEKCIJA MONETARNE POLITIKE ZA DRUGO TROMJESEČJE

ZAGREB, 31. ožujka (Hina) - Na svojoj 4. sjednici, održanoj u utorak, Savjet Narodne banke Hrvatske utvrdio je projekciju monetarne politike za drugo tromjesečje sukladno osnovnim ciljevima ekonomske politike za ovu godinu, a to su obnova ratom uništene privrede i usporavanje inflacije. U skladu s tim prihvaćeno je da opća eskontna stopa NBH za travanj ostane na razini 12,4 posto mjesečno. Donijeta je i odluka o načinu i uvjetima korištenja kredita iz primarne emisije u drugom tromjesečju. Utvrđeno je da se opća kvota za kredite bankama iz primarne emisije u drugom tromjesečju poveća za 3,3 milijarde dinara, tako da će iznositi ukupno 24,3 milijarde hrvatskih dinara, a namjenska kvota za ratarsku proizvodnju povećat će se sa 4,1 na 10,8 milijardi dinara. Donijete su također odluke o nastavku refinanciranja kredita za popravak ratom oštećenih stambenih i gospodarskih objekata, kao i kredita individualnim proizvođačima stoke i stočne hrane, te još neke mjere za provedbu monetarne politike u drugom tromjesečju. U nastojanju da se postupno napusti dosadašnji način selektivnog kreditiranja, podržana je orijentacija da se iz mjeseca u mjesec smanjuje kreditiranje po osnovu isprava a povećava udjel kredita utemeljen na vrijednosnim papirima. Da bi se omogućilo što racionalnije gospodarenje kreditom namijenjenim premošćivanju proračunskog manjka, prihvaćen je prijedlog ministra financija da se republičkom proračunu odobri tzv. revolving kredit, koji će unutar predviđenog limita biti korišten u iznosima i trajanju samo onoliko koliko to bude iziskivao raskorak između proračunskih prihoda i rashoda. Savjet je razmotrio i zahtjeve za osnivanje osam novih banaka u Hrvatskoj. Ne dovodeći u pitanje opravdanost i potrebu jačanja konkurencije u svim segmentima tržišta, članovi Savjeta ovom prilikom nisu mogli prihvatiti nijedan od podnijetih zahtjeva. Razlog je u nedovoljnoj ekonomskoj argumentaciji. S obzirom na važnost banaka za ukupno gospodarstvo i posljedice u slučaju eventualnog nesolidnog poslovanja, zauzet je stav da se podnesci za osnivanje banaka ne smiju svoditi na formalističko udovoljavanje uvjetima. Umjesto toga, moraju se podnijeti valjani dokazi da će nove banke kapitalom, kadrovima, sadržajem i načinom poslovanja pridonijeti ozdravljenju i razvitku financijskog sustava i gospodarstva Hrvatske. Nakon traženih dopuna ovi zahtjevi bit će ponovno svestrano razmotreni. U raspravi je posebno naglašeno da spomenutom cilju treba što dosljednije prilagoditi i odredbe novog hrvatskog zakona o bankarstvu, koji se upravo priprema, te isto tako pojačati kontrolu i ocjenu boniteta postojećih banaka koje su dobile odobrenje za rad po kriterijima dosad važećeg jugoslavenskog zakona. Na sjednici je, uz ostalo, zaključeno i to da hrvatske banke moraju držati najmanje 60 posto iznosa tzv. nove devizne štednje na posebnim računaima u inozemstvu, kako bi se vraćalo povjerenje štediša i stvorila sigurnost da ta štednja neće doživjeti sudbinu tzv. stare devizne štednje koja je samo formalno bila "deponirana" kod Narodne banke Jugoslavije. (Hina)sj 311709 MET mar 92