BASKIJSKA ORGANIZACIJA ETA

PARIZ, 29. ožujka (AFP/Hina) - Španjolski baskijski separatistički pokret ETA (Euskadi Ta Askatasuna - Baskijska domovina i sloboda), čiji najvjerojatniji vođa Francisco Mugica Germandia (Fransisko Muhika Germandija), zvan Artapalo, je danas uhićen u Francuskoj, osnovan je 31. srpnja 1959. godine od skupine radikalnih nacionalističkih studenata. Taj datum nije slučajno odabran. Izabran je prema svetom Ignaciju Loyoli (Ignasio Lojola), zatštitniku baskijskih pokrajina. Nastala u vrijeme borbe protiv frankizma ETA, čiji je simbol zmija omotana oko sjekire, ta je organizacija postala mora za vlade koje su se u Španjolskoj smjenjivale od početka prijelaza na demokraciju 1975. godine. U zadnje vrijeme španjolske vlasti nisu krile zabrinutost približavanjem otvaranja Svjetske izbložbe u Sevilli (Sevilja) i otvorenjem Ljetnih olimpijskih igara u Barceloni, strahujući da serijom smrtonosnih atentata organizacija pojačava djelatnost. Početkom 1970-tih godina ETA je radikalizirala terorističke akcije. Nakon smrtne presude šestorici pripadnika ETA-e na procesu u Burgosu u prosincu 1970. godine, tvrda frakcija ETA-e se odlučno opredijelila za oružanu borbu: 20. prosinca 1973. u Madridu je ubijen admiral Carrero Blanco (Karero Blanko), druga ličnost frankističkog režima. Taj atentat, koji je prema ocjenama povjesničara označio kraj mogućnosti da frankizam preživi poslije smrti Caudilla Francisca Franca (Kaudiljo Fransisko Franko) doveo je, godinu dana kasnije, do najvažnije podjele unutar pokreta stvaranjem vojne ETA-e, ogorčenih pristalica oružane borbe, i vojno-političke ETA-e, koja je prednost davala borbi masa pokušavajući potporu dobiti prije svega u radničkom središtu Bilbaou. Od osnivanja ETA-e, za baskijske terorite se drži da su odgovorni za smrt 700 osoba. U siječnju 1989. godine počeli su u Alžiru pregovori između španjolske vlade i ETA-e. Da bi olakšala pregovore baskijska je organizacija jedonstrano proglasila prekid akcija. To je bio čin bez presedana nakon smrti generala Franca 1975. godine. Pregovori su prekinuti 4. travnja, a 10. travnja je španjolska vlada službeno obustavila započeti dijalog sa ETA-om. Krajem prošle godine, 519 pripadnika baskijske organizacije je bilo zatočeno. Od toga 469 u raznim španjolskim zatvorima i 50 u Francuskoj, tvrde izvori bliski ETA-i. Prema riječima španjolskog ministra unutrašnjih poslova i prema pisanju španjolskih novina, počeli su u tajnosti razgovori između nekih zatvorenih članova ETA-e i vođa organizacije o oportunosti nastavljanja oružane borbe. U dokumentu koji je potpisalo šezdesetak zatvorenika, a objavili su ga španjolski listovi, oni posebno podvlače: "Smatramo da oružane akcije čine neprihvatljivim političke ciljeve koje zahtjevamo i koje želimo braniti." Ali, u krugovima bliskim ETA-i ne vjeruje se u autentičnost tog dokumenta. (Hina) 292232 MET mar 92