IZLAGANJE DR. FRANJE GREGURIĆA

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - Nakon prihvaćanja dnevnog reda zajednička sjednica svih triju vijeća Sabora Republike Hrvatske nastavljena je izlaganjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Franje Gregurića o najvažnijim događajima u 1991. Upozoravajući da je Hrvatska bez razumijevanja i potpore međunarodne zajednice i većine republika bivše Jugoslavije bila izvrgnuta najprije političkim i gospodarskim, a zatim i oružanim pritiscima kako bi pristala na podređen položaj u bilo kojem obliku zajedničke države, dr. Gregurić je rekao da su protivnici Hrvatske pomno i dugo pripremali obračun s njom, potkrepljujući to i činjenicom da je još prije izbora u proljeće 1990. Hrvatskoj oduzeto oružje i oprema Teritorijalne obrane. Prvi jači pokušaj destabiliziranja vlasti i Hrvatske učinjen je postavljanjem barikada oko Knina, 17. kolovoza 1990., a u razdoblju do donošenja Ustava Srbija i armija ubrzano su pripremale vojni i politički pritisak, istaknuo je dr. Gregurić, dodavši da je odgovor na Ustav uslijedio već u siječnju 1991. kad je bivša JA podigla svoje postrojbe na najviši borbeni stupanj. U tim trenucima bilo je nužno ukloniti opasnost od totalnog sukoba s armijom, kazao je dr. Gregurić te dodao, da je u takvim uvjetima Hrvatska predložila nacrt saveza suverenih država na tlu Jugoslavije. Međutim, nastavio je on, svi su ti prijedlozi bili odbijeni, a kad je Srbija shvatila da svoj povlašten položaj više neće moći održati, odlučila je svoje hegemonističke ciljeve ostvariti silom. Navodeći da su u tom sklopu "scenaristi" po Hrvatskoj nastavili raditi svoj prljavi posao, dr. Gregurić je rekao, da je u takvoj situaciji Hrvatska uz obrambene pripreme i stvaranje Hrvatske vojske pojačala i vanjskopolitičku djelatnost nastojeći internacionalizirati jugoslavensku državno-političku krizu. To je, po njegovu mišljenju, značilo da Hrvatska treba mijenjati sliku događaja u Jugoslaviji i legitimnih težnja Hrvatske što je, kako je rekao, učinjeno referendumom 19. svibnja 1991. pa je ta ponovljena želja hrvatskog naroda za samostalnošću osnažila i nastupe Predsjednika Republike prema međunarodnoj zajednici. Tako je dva puta tijekom godine dana Hrvatska dokazala svoju političku zrelost i istančan osjećaj za sudbinu naroda i države, što je okrunjeno odlukama Sabora o samostalnosti i suverenosti 25. lipnja 1991., kazao je Gregurić. Napominjući da je sedmodnevni rat u Sloveniji bio velika kušnja za Hrvatsku, Gregurić ističe da treba shvatiti i tadašnju inferiornu vojnu snagu Hrvatske naspram JA i dodaje da nam je u to vrijeme trebao predah koji bi omogućio, posebice, vojne pripreme, a to je, kako je rekao, dobiveno Brijunskom deklaracijom. Time je otvorena i iskorištena mogućnost dolaska europskih promatrača, istaknuo je dr.Gregurić, kazavši da je tim gestom međunarodna zajednica odlučila aktivno sudjelovati u rješavanju jugoslavenske krize i na području Hrvatske. Napominjući da su armija, Srbija i Crna Gora zlourabile tromjesečni moratorij za pojačavanje napada na Hrvatsku, Gregurić ističe da ubrzo nakon toga dolazi jedno od najtežih razdoblja novije hrvatske povijesti: oružani napadi na Hrvatsku i goleme ljudske i materijalne štete. "Reakcija međunarodne zajednice je spora i neodgovarajuća, a ostale republike iz sastava bivše Jugoslavije pasivno promatraju što se događa i čekaju rezultat rata", rekao je Gregurić te dodao da je Hrvatska ipak odgovorila hrabro i odlučno. Pripomenuvši da je u tom razdoblju osnovana i Vlada demokratskog jedinstva, osnovna zadaća koje su bili obrana, međunarodno priznanje, demokratizacija i zaštita ljudskih prava, Gregurić se osvrnuo na različite ocjene i povlačenje triju stranaka iz Vlade, potanko obrazloživši sporazum o njezinu osnivanju. On je ocijenio da se "bez obzira na iznimno dramatične trenutke u obrani Hrvatske nije gubilo povjerenje u snage demokracije, sloboda i poštivanja prava drugih". Govoreći o obrani, hrvatski je premijer ponovio ocjenu Vlade da je hrabrošću, jedinstvom otpora i požrtvovnošću hrvatskih boraca i naroda oslobođeno tri četvrtine hrvatskog teritorija te da će se osloboditi i preostala četvrtina. Držeći netočnim mišljenja da se o Hrvatskoj prije rata može govoriti drukčije nego kao o okupiranom području, Gregurić je kazao da je u samo deset mjeseci stvorena uzorna vojska, okupljeni zdravstveni, građevni, prehrambeni, transportni, komunalni, proizvodni i ostali potencijali. Ističući da naša vojska danas raspolaže svim vidovima i rodovima i da je sposobna obraniti i osloboditi sve hrvatske teritorije, Gregurić je istaknuo i umješnost hrvatske diplomacije u pregovorima o povlačenju bivše JA što, po njemu, svjedoči o ispravno odabranoj taktici usklađivanja vojnih i političkih djelovanja. Upitavši je li se moglo i više učiniti, hrvatski je premijer podsjetio da je u Hrvatskoj poginulo gotovo pet tisuća ljudi, oko šest tisuća se vode kao nestali, oko 3100 je zarobljeno u logorima Srbije i BiH, a brojka ranjenih doseže već 20.000. On je također naveo podatke da je razoreno ili teško oštećeno oko 37 posto privrednih potencijala, porušeno devet velikih bolnica, uništeno više od trista crkava, dvjesta spomenika te stotine škola i dječjih ustanova. Zbog toga su, uz blokiran cestovni promet, opljačkanu poljoprivredu i izgubljene dvije turističke sezone, dodao je Gregurić, izravne štete procijenjene na 21 milijardu dolara, što je oko pet tisuća dolara po stanovniku. Stoga bi, nastavio je Gregurić, produžetak rata za nas značio nove tisuće ranjenih i poginulih, kao i nova razaranja, u što se nismo smjeli niti htjeli upuštati, pogotovu nakon međunarodnog priznanja i priprema za dolazak mirovnih snaga UN. "Okupirana područja bit će vraćena pod punu nadležnost Hrvatske, za što opstoje i druge opcije osim vojne", kazao je Gregurić. Govoreći o vanjskoj politici, Gregurić je istaknuo da je prekretnica u vanjskopolitičkom odnosu prema jugoslavenskoj krizi Deklaracija o Jugoslaviji, koju je Ministarsko vijeće EZ prihvatilo 27. kolovoza 1991. Po njegovim riječima tada su Srbija i bivša JA prvi put imenovane i osuđene kao agresori, odbačena je mogućnost promjena granica ostvarenih silom i najavljena mogućnsot priznanja republika. Puna internacionalizacija ostvarena je pak uključivanjem UN u rješavanje krize, podsjetio je Gregurić. Objašnjavajući put k međunarodnom priznanju, Gregurić je zaključio da je postizanje suverenosti i samostalnosti nakon devet stoljeća značilo i ispunjenje generacijskog sna, dodavši da u vanjskoj politici valja obaviti još mnoge zadatke - od priznanja od SAD-a, uključivanja u međunarodne institucije, do nastavka mirovne konferencije za koju sada nakon priznanja opstoje novi elementi nastupa Hrvatske. Nastavaljući izlaganje govorom o gospodarstvu, hrvatski je premijer upozorio na dva bitno različita razdoblja: do sredine 1991., kad je Hrvatska bila uključena u gospodarski sustav bivše Jugoslavije i jedinstveno tržište, kad su zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja i udarima na gospodarski sustav Srbije i Crne Gore na Hrvatsku samo pljačkom imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji nanesene štete hrvatskom gospodarstvu od 553 milijuna DEM. Drugo razdoblje počelo je izbacivanjem Hrvatske i Slovenije iz novčarskog sustava bivše Jugoslavije 27. lipnja 1991., kad su se, kako je istaknuo Gregurić, ekonomske prilike drastično pogoršale. Među ostalim je, precizirao je on, oko četvrtina obradiva tla izvan kontrole hrvatskih vlasti, izgorjelo je oko 15.000 hektara šume, štete na prometnicama procjenjuju se na 1,4 milijarde dolara, razorena su riječne luke u Vukovaru i Osijeku, zaplijenjeno 11, a potopljena tri broda, a bivša JNA odnosi uređaje i uništava objekte i opremu zračnih luka u Dubrovniku, Zadru i Osijeku. S druge pak strane enormno su povećani javni izdaci za skrb prognanika i uklanjanje posljedica rata, a troškovi su obrane dodatno opteretili državnu blagajnu što je, kako je rekao, u zadnjem tromjesečju Hrvatsku dovelo na rub hiperinflacije s prosječnim mjesečnim rastom cijena oko 25 posto. Navodeći da je u 1991. društveni proizvod smanjen za oko 23,4 posto, Gregurić ističe da ipak s ponosom valja konstatirati da je Hrvatska izdržala ne samo vojnu već i gospodarsku agresiju, uspjela osposobiti vojnu proizvodnju i osigurati dostatno hrane, živežnih namirnica i goriva a u jeku najžešćeg rata uvesti vlastitu valutu i za sada održati njezinu vrijednost. Takvo je stanje uvjetovalo i koncept gospodarske politike na prijelazu iz 1991. u 1992., a ona se posebno očituje u okretanju široj primjeni i izgradnji institucija i mehanizama otvorenog tržišta i pretežito privatne privrede, istaknuo je Gregurić dodavši da su minimalni zahtjevi izbjegavanje dugoročnije hiperinflacije, neugrožavanje egzistencijalnog minimuma stanovništva, ravnomjernija raspodjela ratnih troškova i u najvećoj mogućoj mjeri zadržavanje tržišnih kriterija i mehanizama ekonomske stimulacije. Upozoravajući na sadašnju makroekonomsku neravnotežu, Gregurić ističe da je prvorazredni zadatak hitno osiguranje priljeva realnih sredstava iz inozemstva te aktiviranje devizne štednje naših građana u zemlji i inozemstvu. "Najvažnija je zadaća društva da vrlo racionalno, hitno i djelotvorno definiramo, a zatim i provedemo sva tri uzajamno vezana programa: povratak prognanika, obnova i pretvorba", ističe Gregurić te dodaje da dok pretvorba teče svojim tijekom, programi obnove i povratka tek poprimaju čvršće oblike. Kratkoročni ciljevi obnove su, među ostalim, povratak prognanika i izbjeglica, oživljenje privrednih aktivnosti, otvaranje svih prometnih tokova, ističe Gregurić te dodaje da je svrha pretvorbe "stvaranje uvjeta za dinamičan i stabilan dugoročni razvoj, na temelju promijenjene vlasničke i privredne strukture i djelovanja instrumenata tržišne privrede". Ključna su točka pak financijska i materijalna sredstva zbog čije se ograničenosti u zemlji moraju osigurati povoljni uvjeti za nesmetan dotok kapitala i dugoročnu stabilnost gospodarskog sustava, rekao je Gregurić. On se posebno osvrnuo na problem prognanika i izbjeglica te na zarobljene građane i vojnike u bivšoj JA, navodeći kako se procjenjuje da je oko 9100 zarobljenih i nestalih i oko 1700 vojnika koje bivša JA ne pušta kućama. Ističući da se sutra očekuje zamjena oko petsto osoba, predsjednik Vlade je rekao da Vlada uz pomoć međunarodne zajednice očekuje da će zamijeniti preostale zarobljenike i vojnike. Predsjednik Vlade zatim se osvrnuo na pretvorbu vlasništva te zaključio da je odlučan stav Vlade da neće produžavati utvrđene rokove pretvorbe jer je motivirana željom da se ti procesi ubrzaju i tako unese vlasnička i poduzetnička logika gospodarenja resursima. Osvrćući se na djelovanje pravne države i ističući da se kriteriji u ratu mijenjaju, dr. Gregurić je upozorio da su pojave autonomnog uzimanja pravde u svoje ruke poprimile nedopustive razmjere "zbog čega je Vlada u više navrata od ministarstva zahtijevala da spriječi šikaniranje građana u području radnih odnosa, uništavanje imovine i pljačku pokretnina i nekretnina građana". On je neprihvatljivim ocijenio i pojave simbola i znakova poraženih snaga iz drugoga svjetskog rata te upozorio da mnogi u inozemstvu te sporedne pojave uzimaju kao dokaz jačanja desnih struja, "što nije niti će ikad biti politika demokratske Hrvatske". Rekavši da je Vlada često razmatrala informacije o raznim pojavama i oblicima kršenja zakona te da je radi toga osnovala i više komisija, predsjednik Vlade je istaknuo da je o poštivanju ljudskih prava, prava manjina i dosljednoj primjeni zakona, Vlada u više zaključaka i priopćenja iznijela svoje jasne stavove. "Ne možemo tolerirati ničije nezakonito djelovanje kao ni prekoračenje ovlasti policijskih ili vojnih postrojba, bez obzira na povod. Za pljačke, paleži, rušenje gospodarskih ili stambenih objekata, ugrožavanje osobne sigurnosti javnog reda i mira mora se odgovarati danas, a ne sutra", kazao je Gregurić te nastavio da su takve pojave u suprotnosti s načelima pravne države i poštivanja ljudskih prava i sloboda te su "velika opasnost za demokraciju i legalno izabranu vlast u Republici Hrvatskoj". Godina 1991. bila je godina velikih stradanja, ali i velikih pobjeda, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade te, završavajući svoje izlaganje, kazao da će Vlada i dalje odlučno djelovati u čuvanju suverenosti i neovisnosti, demokracije, poštivanja zakona, ljudskih prava i prava manjina, u obnovi, razvoju tržišnog gospodarstva, organiziranju efikasne državne uprave i razvoju prijateljske suradnje s članicama međunarodne zajednice. "U ime Vlade Republike Hrvatske želim izraziti zahvalnost svakom borcu za slobodu i dobrobit Hrvatske, svakom tko je s Hrvatskom u srcu ustao protiv sile i mraka", kazao je na koncu izlaganja dr. Franjo Gregurić, ujedno zahvaljujući Saboru Republike Hrvatske na povijesnim odlukama i suradnji i pomoći Vladi Republike Hrvatske. (Hina) mć 271043 MET mar 92