SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Zaštitni znak austrijske kulture u svijetu Naslov: Bečka filharmonija slavi 150. rođendan Podnaslov: Najbolji, najskuplji, pomalo konzervativni orkestar na svijetu Piše: Waltraud BARYLI, AFP BEČ - Orkestar Bečke filharmonije, obožavano čudo i u pravom smislu riječi zaštitni znak austrijske kulture u svijetu, proslavit će 28. ožujka svoj 150. rođendan. Jubilej će biti popraćen nizom manifestacija u čast orkestra. Otpočet će dakako izložbom u Bečkoj operi, jer Bečka je filharmonija proizašla iz orkestra opere a svoj je prvi koncert održala 28. ožujka 1842. godine pod ravnanjem Otta Nicolaija. Karijera tog prestižnog orkestra usko je vezana uz vodeća imena bečkoga glazbenog života 19. i 20. stoljeća, počam od Gustava Mahlera i Richarda Straussa, zatim Artura Toscaninija, Wilhelma Furtwaenglera i Karla Boehma pa sve do Herberta von Karajana i Leonarda Bernsteina. Leonard Bernstein nazvao je Bečku filharmoniju "najboljim orkestrom svijeta", dok je za njegove glazbenike rekao da "im muzika prerasta u strast". Još od samog osnutka 150 godina unatrag pa do danas, orkestar je zadržao status privatnog udruženja. Neopterećeni bilo kakvim administrativnim aparatom - dva sekretara i jedan računovođa obavljaju tekuće poslove - glazbenici sami organiziraju svoje međunarodne turneje, ugovaraju honorar - Bečka je filharmonija najskuplji orkestar svijeta - te biraju dirigenta. Druga osobitost koja je orkestru pribavila reputaciju svojevrsnog konzervatizma: niti jedna žena nije primljena u njegove redove. Međunaslov: Dirigenti postaju legenda Koncerti za pretplatnike, što je bitni sastojak života bečkih ljubitelja glazbe, održavaju se svake nedjelje ujutro, a uvedeni su još 1860. Prvo gostovanje u inozemstvu zbilo se pod ravnanjem Gustava Mahlera godine 1900. prigodom Svjetske izložbe u Parizu. Odnosi između glazbenika i pojedinih dirigenata postali su legendom. Za Wilhelma Furtwaenglera vezuju se prijateljstvo i poštovanje. Godine 1938. njegove su intervencije pri nacističkim vlastima spasile orkestar od raspuštanja nakon što su iz njegovih redova udaljeni svi židovski glazbenici. O odnosima s Karlom Boehmom svjedoči bogata diskografska lepeza. Karl Boehm i Herbert von Karajan bili su ujedno i dirigenti Bečke opere, a do današnjeg dana jedini nosioci titule "počasnog dirigenta" Bečke filharmonije. Richard Strauss i Arturo Toscanini začetnici su izgradnje međunarodne reputacije orkestra. A i danas se ljubomorno čuvaju partiture s bilješkama što ih je ispisala Straussova ili Mahlerova ruka. Međunaslov: Tradicija Novogodišnjeg koncerta Jedna druga "Straussova tradicija" očuvala se sve do naših dana. Za svečani Novogodišnji koncert možemo zahvaliti dobrim odnosima Johanna Straussa i filharmonije. Strauss je 1873. za orkestar filharmonije skladao valcer "Bečka krv" te osobno ravnao premijernim izvođenjem prigodom jednoga bala u Beču. Prvi Novogodišnji koncert održan je 1939. pod ravnanjem Clemensa Kraussa. Filharmonija broji više od 100 glazbenika koji se regrutiraju isključivo iz orkestra Bečke opere. Koja je "tajna" specifičnog zvuka Bečke filharmonije? Violine su ugođene na nešto viši ton, što daje mekšu intonaciju, dok se duhački instrumenti, napose klasični bečki rog, razlikuju jasnijom bojom. Osim toga, žičani instrumenti potiču velikim dijelom iz vremena kada je orkestar osnovan a dolaze iz iste majstorske radionice, što jamči maksimum harmonije cijeloga orkestra. (Hina) 271518 MET mar 92