INTERVIEW DR. TUĐMANA TJEDNIKU "HERCEG-BOSNA"

ZAGREB, 27. ožujka (Hina) - U opširnom interviewu (intervju) s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom, kojeg u današnjem broju objavljuje politički tjednik "Herceg-Bosna", odgovarajući između ostalih i na pitanje što konkretno Hrvatskoj i hrvatskom pučanstvu donose zaštitne snage UN trenutačno i dugoročno, s obzirom na različita tumačenja u javnosti, dr. Tuđman je rekao: "Razumije se da na prvi pogled ima razloga da se ljudi pitaju nije li to možda neka zamka što se tiče hrvatskog suvereniteta. Pri tom se gleda na najbliži primjer Cipra, gdje su mirovne snage dovele do podjele Cipra. Međutim, naš slučaj je sasvim drukčiji. Mirovne snage u Hrvatskoj angažiraju se na osnovama odluke Europske zajednice i Vijeća sigurnosti. Znači, bitnih međunarodnih čimbenika, zbog čega smo i pristali da dođu. Osnovno je da ne može biti nikakvih promjena granica silom, što znači može biti promjena granica samo onda kada se sve strane o tome sporazume." Dr. Tuđman je pri tom istaknuo: "Što se tiče Hrvatske ne dolazi uopće u pitanje nikakve promjene granica, jer to što su Srbi tražili, što su željeli osvojiti, nikada Srbiji nije pripadalo niti će pripadati". Predsjednik Tuđman je opetovao kako će Srbima biti zajamčena nacionalna, građanska prava i "to je ono što međunarodna zajednica od nas traži". Dodao je da sva pitanja unutar granica treba rješavati na temelju međunarodnih konvencija o građanskim i etničkim pravima manjina, pojašnjavajući kako taj stav proizlazi ne samo zbog prilika u Jugoslaviji nego uopće u svijetu, osobito na euroazijskom kontinentu bivšeg Sovjetskog Saveza ... "jer kada bi svijet dopustio promjene granica, nastao bi opći ratni kaos". "Stoga", nastavio je dr. Tuđman, "angažiranje mirovnih snaga u Hrvatskoj može poslužiti samo da se s teritorija Hrvatske isključe okupacijske trupe jugoslavenske vojske, da se razoružaju četnički i drugi teritorijalni odredi, koje su srpski imperijalisti i jugovojska naoružali, te da se uspostave normalni uvjeti za život". "S tog stanovišta angažiranje mirovnih snaga u Hrvatskoj znači okončanje rata, znači put prema uspostavljanju ustavnopravnog poretka na teritoriju Hrvatske", zaključio je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na jedno od niza pitanja posvećenih aktulanoj situaciji u BiH, kakvo bi unutrašnje ustrojstvo BiH bilo najsretnije rješenje za sva tri naroda, posebice za Hrvate, dr. Tuđman je kazao kako smo se uvijek zauzimali i "sada ponavljamo da smo za samostalnost i suverenost BiH". "Ali smo isto tako kazali", nastavio je on, "da ako bi netko doveo u pitanje BiH, ako se srpski dijelovi izdvajaju, ili ako netko nakon što se Jugoslavija raspala želi BiH vratiti u Srboslaviju, da onda, jasno, hrvatski narod ne može pristati na to, jer je hrvatski element za sve vrijeme trajanja Jugoslavije i monarhističke i socijalističke, bio pod stalnim pritiskom i slabljenjem". Istaknuo je, uz ostalo, kako "smo za to da se u BiH zasnuju međunacionalni odnosi na potpunoj ravnopravnosti i suverenosti sva tri konstitutivna naroda u BiH". Na upit da li će se ideja o dvojnom državljanstvu Hrvatima iz BiH i ozakoniti, dr. Tuđman je rekao kako misli da bi to bilo rješenje za održanje BiH kao samostalne države, "a s druge strane to bi značilo mogućnost povezivanja hrvatkog nacionalnog bića sa svojom matičnom domovinom". "To ne bi bio jedini takav slučaj u svijetu", nastavio je on, "dodajući kako bi to Hrvatima omogućilo osjećaj da pripadaju zajedničkom hrvatkom biću, a s druge strane oni bi bili u sastavu takve BiH, koja bi im osiguravala ravnopravnost i suverenost na njihovom tlu". "I u tom pogledu mislim da bi trebalo shvatiti da Hrvati u BiH ne mogu prihvatiti nikakvo unitarističko rješenje iz Sarajeva, kakva su im preporučivali nekad iz Beograda za čitavu Jugoslaviju. Iz te činjenice treba izvući iskustva, ne zavaravati se da neka polurješenja mogu biti trajna, nego naprotiv mogu biti uzrokom novih teškoća, pa prema tome treba i na tlu BiH prosuditi i sveukupno iskustvo, koje smo imali", naglasio je, uz ostalo, dr. Tuđman. Zamoljen da ocijeni najnoviji briselski dokument o Jugoslaviji, kao i konferenciju o BiH, on je istaknuo kako je međunarodna konferencija u Den Haagu (Hag), a sada u Bruxellesu (Brisel) nezamjenjiva, zbog toga da bi se što prije izašlo iz ratnog stanja i da bi se što prije došlo do denominacije Jugoslavije u formalnom smislu iz međunarodnog života. Naglasio je, uz ostalo, kako se već razgovara o sukcesiji, pravu nasljeđivanja, djelidbenim bilancama. Govoreći o konferenciji o BiH on je kazao da je taj problem složeniji i zamršeniji, ocjenjujući da su sadašnji pregovori, koji se vode između predstavnika triju naroda na čelu sa europskim predstavnicima dali određene rezultate, " ali još uvijek ne i zadovoljavajuće". "No", dodao je on, "mislim da će zbog tih općih prilika, koje su nastale raspadom Jugoslavije i slomom jugokomunističke armije i srpskog imperijalizma u Hrvatskoj, svi čimbenici u BiH ipak biti privoljeni na sporazum, rješenje koje će barem privremeno značiti uklanjanje ratne pogibelji, koja bi na tlu BiH bila još poraznija negoli na tlu Hrvatske." S obzirom da je HDZ-a BiH po treći put dobio novog predsjednika, te da je stranka zamišljena kao dio svehrvatskog pokreta u liku HDZ-a, predsjednik Tuđman je zamoljen da kaže što bi bila najprioritetnija zadaća HDZ-a BIH. Osvrćući se na stranačku politiku, dr. Tuđman je kazao kako su neki htjeli predimenzionirati problem vodstva stranke, ističući kako je Stjepan Kljuić odigrao pozitivnu ulogu u izbornom reazdoblju u afirmaciji HDZ-a i hrvatskog nacionalnoga bića u BiH. "Ali", nastavio je on, "u kasnijem delikatnijem razdoblju, kada je trebalo sa jedne strane voditi svakako i bosanskohercegovačku politiku, ali isto tako voditi i politiku Hrvata u BiH u skladu s onim što se zbivalo u Hrvatskoj i međunarodnim okolnostima, moglo bi se reći da gospodin Kljuić nije ni izdaleka pokazao umješnosti, koja je bila potrebana i da se, kao što su mnogi govorili, u tom razdoblju hrvatska politika jednim dijelom bila izgubila i podredila nekim drugima. "Sve to našlo se na sastanku vodstva HDZ-a u Širokom Brijegu, gdje je gospodin Kljuić dao ostavku, a sve to upućivalo je na potrebu traženja rješenja u vodstvu, koje će biti primjereno sadašnjim zahtjevima i potrebama", kazao je dr. Tuđman, ocjenjujući kako je ta smjena obavljena bezbolno, te da su oni koji su pregovarali umjesto Kljuića i u okviru BiH i s Europskom zajednicom ispunili zadaću na vrlo zadovoljavajući način. Dodao je da je što se tiče sadašnje smjene "pomalo nerazumljivo zašto gospodin Kljuić nije došao na sastanak, zašto je pokušao sazvati poseban sastanak, te zašto se pokušao nakon ostavke vratiti na čelo stranke, iako na temelju razgovora, na temelju stanja, nije bilo u interesu HDZ u cjelini da dolazi do raskola". "Uostalom Kljuić je član državnog Predsjedništva, a to je odgovoran posao, čak je normalno da na čelu HDZ-a kao stranke bude netko drugi, jer ima mjesta i posla i za njega i za druge", rekao je dr. Tuđman, te dodao kako "izbor dr. Miljenka Brkića znači jedno vrlo uspješno rješenje, koje mora zadovoljiti svakog dobronamjernika". "Mislim da je dr. Brkić jedno rješenje, koje može djelovati koheziono u odnosu na različita gledišta, a u interesu hrvatskog nacionalnog bića u BiH i u cjelini", zaključio je predsjednik Tuđman. (Hina) ds 271750 MET mar 92