FRANCUSKA I AUSTRIJA - BASTIONI EKSTREMNE DESNICE U EUROPI

PARIZ, 23. ožujka (AFP/Hina) - Sa 13,9 posto glasova koliko je jučer dobio Nacionalni front na regionalnim izborima, Francuska je s Austrijom postala jedna od dvije europske zemlje u kojima se ekstremna desnica, marginalna ili nepostojeća bilo gdje drugdje u zapadnoj Europi, pojavljuje kao politička snaga solidne jačine. Između Švedske, gdje je ekstremna desnica dobila samo 0,01 posto glasova na parlamentarnim izborima 1991. godine, i Austrije gdje Liberalna stranka (FPOe) Joerga Haidera (Jerg Hajder) predstavlja treću snagu u zemlji sa 16,6 posto glasova nakon izbora 1990., ekstremna desnica ima vrlo različit položaj u raznim europskim zemljama. U Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Danskoj i Švicarskoj, ekstremna desnica ostaje daleko ispod 10 posto glasova, ali ima svoje zastupnike u parlamentima, a predstavljena je i u regionalnim i lokalnim skupštinama. U Njemačkoj, Republikanskoj stranci bivšeg oficira SS-a Franza Schoenhubera (Franc Šenhuber) (7 posto glasova na europskim izborima 1989. godine) smanjilo se članstvo nakon ujedinjenja Njemačke, u korist jedne ekstremno desničarske stranke koja je otvoreno neo-nacistička i kseonofobna, a koju predstavlja Unija njemačkog naroda (DVU), koja je dobila 6,2 posto na posljednjim regionalnim izborima u Bremenu u rujnu 1991. godine. Ankete ekstremnoj desnici predviđaju oko 8 posto glasova na regionalnim izborima koji bi se trebali održati početkom travnja u pokrajini Baden-Wuertemberg (Baden-Virtemberg). U Italiji, ekstremna desnica, optužena za brojne atentate i pokušaje destabilizacije države 70-tih, izgubila je puno izbornih područja posljednjih godina. MSI (Talijanski socijalni pokret, neo-fašisti) je sa 6,5 posto glasova na izborima 1985. godine pao na samo 3,9 posto na izborima 1990. godine. Nasuprot tome, uz tradicionalnu ekstremnu desnicu u istoj izbornoj jedinici, Regionalne lige koje također zastupaju određeni rasizam doživljavaju porast na sjeveru Italije, pa njihov uspjeh na izborima predviđenim za 3. travnja predstavlja veliku nepoznanicu. U Belgiji, najveća ekstremno desničarska stranka, Vlaams Bloc (Flamanski blok, koji održava dobre odnose sa Nacionalnim frontom) dobio je na izborima u prosincu prošle godine 12 zastupničkih mjesta sa 6,6 posto glasova. Frankofona ekstremna desnica je nasuprot tome potpuno marginalna sa samo 1,1 posto glasova na izborima. U Danskoj, Progresivna stranka, sa 6,7 posto glasova 1990. godine, ima također dvanaest poslanika, dok u Švicarskoj tri stranke ekstremne desnice dijele 16 od 200 mjesta u Donjem domu. U ostalim zemljama zapadne Europe, ekstremna desnica je najčešće spala na male skupinice bez biračke osnove i bez političkog utjecaja. To je slučaj u Švedskoj, kao i u zemljama s tradicionalno starom demokracijom kao što su Velika Britanija i Nizozemska, ali također i u tri zemlje na jugu Europe: Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, koje su imale diktaturu ekstremne desnice sve do sredine sedamdesetih godina. (Hina) 231742 MET mar 92