SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Pokrajinski izbori u Francuskoj Naslov: Preobrazba političke karte Francuske Podnaslov: Poraz socijalista, neuspjeh konzervativne desnice te snažan prodor "pobunjeničkih" stranka (ekologa i ekstremne desnice) na pokrajinskim i lokalnim izborima bit će odlučujući za ishod parlamentarnih izbora 1993. Piše: Boni DE TORHOUT, AFP PARIZ - Poraz Socijalističke stranke (PS, na vlasti), neuspjeh konzervativne desnice i snažan prodor "pobunjeničkih" stranaka (ekolozi i ekstremna desnica) na pokrajinskim i lokalnim izborima u Francuskoj održanim u nedjelju preobrazili su političku kartu Francuske u toj mjeri da će njezino novo obličje biti odlučujuće na parlamentarnim izborima u proljeće 1993. Novonastala situacija koja, prema mišljenju analitičara, znatno prelazi okvir strogo regionalnih izbora, navodi na postavljanje dvaju suštinskih pitanja. Prvo je mogućnost promjene izbornog sustava koje je sada većinski u dva kruga. Promjena se može izvesti ili uvođenjem jake doze proporcionalnog glasovanja, ili pak povratkom na u cjelosti proporcionalno glasovanje. Učinak druge opcije bio bi slijedeći: dajući prednost malim i srednjim formacijama spriječilo bi se konzervativnu oporbu da dobije apsolutnu većinu na izborima 1993. Osim toga Skupštinom se ne bi moglo vladati osim ako bi socijalistički predsjednik Francois Mitterrand uspio ponovo sastaviti novu snagu centra, koja bi obuhvaćala ekologe, centriste i PS. Pojedini politički promatrači drže kako bi Mitterrand bio više no ikada sklon jednom ili drugom proporcionalnom obliku koji bi spriječili uvjerljivu pobjedu desnice i poštedjeli ga novog "suživota" s desničarskom vladom tijekom dvije godine koliko mu još preostaje do isteka mandata 1995. Međunaslov: Socijalistu su kažnjeni Drugo pitanje tiče se moguće smjene premijera. Brojni politički komentatori ocjenjuju da su odsad odbrojani dani gospođe Edith Cresson na čelu vlade, zbog njezine nepopularnosti kojoj nema presedana. No ako su birači u nedjelju uskratili svoj glas tradicionalnim strankama kako ljevice tako i desnice, podržali su ekologe (Zeleni Antoinea Waechtera i Generaciju ekologije ministra za okoliš Bricea Lalondea) te Nacionalni front (FN, ekstremna desnica) Jean-Marie Le Pena. Veliki je gubitnik dakle PS koja je pretrpjela povijesni neuspjeh osvojivši manje od 19 posto glasova, što je najniži zabilježeni rezultat od njezina osnutka 1971. Bivši savez ljevice (PS i komunisti) ne predstavlja više od 25,9 posto glasova odnosno 28 posto ako im se pridoda "predsjednička većina" sastavljena od neovisnih prosocijalista. Socijalisti su vidno kažnjeni. Izgubili su glasove čak i važnog dijela vlastitog biračkog tijela, napose zbog raznih "afera" u koje su bili upleteni: tajna financiranja, skandali zbog transfuzije krvi zaražene virusom SIDA-e, ugošćivanje palestinskog ekstremističkog vođe Georgea Habaša u Francuskoj. Unatoč tome, klasična desnica, koja je također izgubila nekih 5 bodova, nije takvu situaciju znala iskoristiti u svoju prednost. Međunaslov: Božansko iznenađenje ekologa Konzervativna desnica, koja unutar Unije za Francusku (UPF) okuplja neodegoliste (RPR) i liberale (UDF), te "razne desničare" prikupila je ukupno 37,6 posto glasova, što je gotovo dvostruko od rezultata PS. Što se pak tiče Nacionalnog fronta koji je tijekom čitave predizborne kampanje zbog svojih ultranacionalističkih i često ksenofobnih stajališta, služio kao strašilo, njegovih nešto manje od 14 posto glasova pokazuje da je ta stranka uhvatila korijena u Francuskoj. Ipak nije uspjela postići tako munjevit uspjeh kako je očekivala, posebno u svojoj utvrdi na jugu zemlje. "Božansko iznenađenje" doživjeli su ekolozi. Zeleni tako dobijaju 7,55 posto glasova a Generacija ekologije ih prati sa 7,13 posto. Međutim, ta su dva pokreta duboko podijeljena: Antoine Waechter, na čelu prvoga, pristaša je ortodoksne i nepopustljive ekologije, dok je ministar Brice Lalonde nešto "realističniji" dajući prednost 'mekšoj' ekologiji. Prva posljedica tih izbora bit će imenovanje, 27. ožujka, predsjednika 22 pokrajina koliko ih broji Francuska. Konzervativna oporba koja je predsjedavala u 19 pokrajina morat će u većini slučaja sklopiti saveze ili računati na neutralnost pojedinih svojih protivnika kako bi sačuvala predsjedništvo. Izbori za predsjednike pokrajina u takvim će uvjetima imati vrijednost ispita: hoće li se oporba znati oduprijeti iskušenju da sklapa lokalne sporazume s Nacionalnom frontom, unatoč tvrdnji da je upravo ona, oporba, najbolji bedem protiv ekstremne desnice? (Hina) 231418 MET mar 92