PRED KESS-OM NOVI IZAZOVI

PARIZ, 22. ožujka (AFP/Hina) - Članovi Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS) koja je osnovana u Helsinkiju 1. kolovoza 1975. godine sa 35 zemalja članica, ovog će se utorka ponovno sastati u glavnom gradu Finske ali će sada biti 48, a možda i 51 zemlja, ako budu primljene Gruzija, Slovenija i Hrvatska, na kraju jednog puta koji ilustrira promjene do kojih je došlo u Europi tijekom proteklih 17 godina. Prvotno zamišljena kao "kodeks dobrog ponašanja" Istok-Zapad, a zatim ušavši s potpisivanjem Pariške povelje u studenom 1990. u razdoblje teoretski jedinstvene Europe, KESS se ponovno našla suočena s velikim izazovom koji će dominirati njezinim aktivnostima: sprečavanju sukoba između tih novih ili bivših država i upravljanju krizama koji ju potresaju. Održavanje mira na kontinentu postalo je osnovna zadaća za koju KESS u stvarnosti nije opremljena i za koju ona dakle mora "izmisliti" ono što je već počela tijekom sastanaka na ministarskoj razini u Berlinu i Pragu i na razini Komiteta visokih funkcionara osnovanog Pariškom poveljom. Jedno od pitanja na koje mora dati odgovor predstojeći sastanak u Helsinkiju, koji će se nastaviti još najmanje tri mjeseca na razini stručnjaka, a bit će završen srpanjskim summitom, bit će da li sam KESS može voditi operacije održavanja mira. Šef njemačke diplomacije Hans-Dietrich Genscher (Hans-Ditrih Genšer) čak je krajem siječnja u Pragu govorio o 'plavim kacigama' KESS-a. Pariz predlaže stvaranje "Europskog suda pomirenja i arbitraže" (CECA) po modelu Arbitražne komisije EZ-a o Jugoslaviji, a koji bi postao nova institucija KESS-a. Njemačka bi željela da UN priznaju KESS kao regionalnu organizaciju kolektivne sigurnosti koja može donositi odluke obvezatnog karaktera. Strahujući da povećanje broja sudionika ne dovede do nemogućnosti bilo kakvog donošenja odluke, KESS bi želio stvoriti jednu komisiju vođenu "trojkom" od zemalja-članica KESS-a ili u kojoj bi bili predstavnici nekih drugih zemalja. Sudionici sastanka u Helsinkiju nastojat će također pronaći načine za rješavanje problema manjina koji "truju" odnose između nekih od njih, kao što svjedoče prije svega sukob u Nagorno-Karabahu i jugoslavenska kriza. U Helsinkiju će se raspravljati o prijedlogu Nizozemske da se stvori mjesto visokog povjerenika za manjine. Francuska bi željela da se sve obveze potpisane od 1975. godine do sada, objedine u ugovoru koji bi im dao, kao i institucijama stvorenim od Pariške povelje, zakonsku osnovu. No, brojne zemlje, među kojima su Sjedinjene Države i Češka i Slovačka, ne žele takve komplikacije kao što su potpisivanja i ratifikacija ugovora. Otvaranju 4. konferencije, u utorak, prethodit će izvanredan sastanak vijeća ministara na kojem će se pokušati uspostaviti mirovna konferencija o Nagorno-Karabahu, koja je ugrožena krvavim sukobima između Armenaca i Azarbajdžanaca. Također će se proučiti zahtjevi za članstvo Slovenije i Hrvatske, koje su krajem siječnja u Pragu prihvaćene kao promatrači, te Gruzije. Nakon toga uslijedit će poptpisivanje ugovora "Otvoreno nebo" zaključenog između članica dviju bivših vojnih saveza - NATO-a i Varšavaskog pakta. Taj će ugovor omogućiti letove za kontrolu vojnih aktivnosti iznad teritorija zemalja potpisnica. (Hina) 221305 MET mar 92