JURICA PAVELIĆ O PRIJEDLOGU PRORAČUNA

ZAGREB, 19. ožujka (Hina) - "Usvajanje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za '92. godinu, prvog kojeg donosimo kao suverena i neovisna država, nametnut će izazove jednake onima koji su prethodili usvajanju mjera ekonomske politike na prijelazu iz prošle u ovu godinu. Naime, Nacrtom državnog proračuna, kojeg je Vlada Republike Hrvatske utvrdila na sinoćnjoj sjednici, predviđeno je znatno sužavanje proračunskih rashoda i prava korisnika sredstava iz proračuna zbog prenesenog manjka u proračunu iz prošle godine, znatno sporijim pritjecanjem prihoda od očekivanoga tijekom prvog tromjesečja ove godine i ograničenih mogućnosti privrede i rasta društvenog proizvoda." To je, među ostalim, istakao potpredsjednik hrvatske Vlade Jurica Pavelić u uvodnom izlaganju na današnjoj redovitoj tiskovnoj konferenciji Vlade Republike Hrvatske, posvećenoj prijedlogu državnog proračuna i gospodarskim kretanjima u Republici početkom ove godine. Nacrtom državnog proračuna predviđen je rashod od 269,6 milijardi dinara, prema svoti od 453 milijarde dinara, koliko su tražili korisnici sredstava iz proračuna, od čega znatni dio i kao urgentna sredstva. Izvornim je prihodima, prema Pavelićevim riječima, moguće osigurati samo 60 posto i tako umanjene svote, a nepokrivena razlika dosiže 15 posto očekivanog društvenog proizvoda Republike Hrvatske u ovoj godini. Taj bi se manjak, budući da Vlada namjerava ustrajati u dosljednoj primjeni restriktivne monetarne politike i poštivanju financijske discipline, mogao pokriti jedino uz zaduživanje u inozemstvu. Mogućnosti zaduživanja u inozemstvu ovisit će pak o raspletu političkih prilika na tlu bivše Jugoslavije i američkom priznanju Hrvatske, što bi nam omogućilo učlanjenje u Svjetsku banku, Međunarodni monetarni fond i druge svjetske financijske institucije. Članicom tih institucija Hrvatska bi u idealnom slučaju mogla postati tijekom srpnja, a prva bismo sredstva mogli očekivati u rujnu ove godine. U suprotnom bismo morali tražiti druga rješenja za pokrivanje manjka u proračunu, a socijalna cijena koju bismo za to morali platiti i njezine posljedice, uz već ionako vrlo nizak standard građana, bila bi vrlo visoka. Pavelić ističe da će daljnji pad standarada građana ionako biti teško izbjeći, a najavljuje i rebalans državnog proračuna tijekom trećeg tromjesečja. Govoreći o gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj početkom ove godine Pavelić ističe da su rezultati, usprkos razaranjima i teretu rata, znatno bolji od očekivanih pa i onih u drugim zemljama na području negdašnje zajedničke države. Tako je industrijska proizvodnja u veljači prema prethodnom mjesecu porasla 5,7 umjesto očekivanih dva posto i bila 13,6 posto viša od mjesečnog prosjeka tijekom prošle godine. Inflacija je istodobno smanjena na 15 posto sa 25 posto potkraj prošle godine, a i izvoz je bio veći od očekivanoga. Takvi su rezultati, dakako, imali i svoju socijalnu cijenu - prosječna je plaća, primjerice, srozana na 150 njemačkih maraka. Uz to, Pavelić je upozorio da hrvatsko gospodarstvo, usprkos smirivanju rata, i dalje trpi velike gubitke (u turizmu, prometu, energetici i drugome). (Hina) sj 191256 MET mar 92