SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Kina će 22. ožujka lansirati australski telekomunikacijski satelit Aussat B-1 Naslov: Kina želi pojačati svoj položaj na tržištu lansirnih satelitskih raketa Podnaslov: Kineski obrtnički način proizvodnje uvelike zaostaje za industrijskom izradom raketa u zapadnim zemljama. S druge strane, u zamjenu za svoju elektroniku SAD ograničuje letove na manje od deset na godinu. Piše: Pierre LANFRANCHI, AFP PEKING - Kina će u nedjelju lansirati australski telekomunikacijski satelit, čime želi potvrditi svoju nazočnost na međunarodnom tržištu lansirnih satelitskih raketa, no još nije prevladala obrtnički način proizvodnje raketnih nosača, ocjenjuju stručnjaci. Nedjeljnom se događaju pripisuje velika važnost i izravno će ga prenositi kineska televizija. Aussat B-1 bit će lansiran s lansirnih postolja u Xichangu, u pokrajini Sečuan (usred zapadne Kine). Let je bio predviđen za 8. ožujka, no morao se odgoditi do 22. ožujka. Američki je konstruktor Hughes Aircraft Corporation službeno zatražio od kineskog ministarstva aeronautike i svemirski letova da promijeni plan lansiranja kako bi se obavila dodatna tehnička ispitivanja. Radilo se zapravo o posljednjim podešavanjima kako bi se osigurao besprijekoran spoj raketnog nosača tipa "dugi marš" 2EE (LM-2E) i Aussata B-1, prvog australskog satelita koji će biti lansiran u Kini. Zbog loša rada motora rakete "dugi marš" 3 (LM-3), manje od rakete LM-2E, u prosincu nije uspjelo lansiranje kineskog telekomunikacijskog satelita, izjavili su kineski čelnici. Međunaslov: Ugovor sa Švedskom Taj je satelit bio lansiran, ali nije mogao ući u predviđenu putanju. Otkako je godine 1970. pokrenula program lansiranja satelita, povijesnim letom prvoga kineskog satelita nazvanog "Istok je crven"( radio je emitirao tu revolucionarnu pjesmu u slavu Mao Zedonga), Kina je lansirala 31 satelit raznih tipova, među njima i dva inozemne proizvodnje. Telekomunikacijski satelit američko-kineske proizvodnje Asiasat-1 i pakistanski Badr-A, lansirani 1990., dva su od 23 satelita lansirana zadnjih deset godina. Kina predviđa ove godine i pokusno lansiranje nove rakete LM-3A, priopćio je jedan od stručnjaka. Troškovi tih operacija te nedjeljnog lansiranja procjenjuju se na 40-ak milijuna dolara (za satelit koji može vrijediti i deset puta više), što je kudikamo manje od troškova američkih letjelica ili europskih raketa serije Ariana. Kina napose pokušava stvoriti svoju klijentelu među azijskim zemljama trećeg svijeta. Uspjela je isposlovati ugovor sa Švedskom za lansiranje pokusnog uređaja "Freja" raketom LM-2C, što će se obaviti ujesen. Međunaslov: "Manufakturna" proizvodnja raketa Započet sredinom 50-ih godina, kineski svemirski program i razvoj nuklearnog naoružanja nikad nisu bili žrtvom političkih odluka koje su nemilosrdno zakočile razvoj zemlje, posebice tijekom kulturne revolucije (1966./1976). "Kao i općenito sve u vezi s Kinom, tako se i voditelji kineskog svemirskog programa moraju suočiti s glavnim problemom, industrijskom proizvodnjom raketa", naglasio je zapadni stručnjak. Poput sovjeta i kineski su inženjeri uspjeli zapravo proizvesti raketne nosače gotovo bez elektronike, utječući se radije jednostavnosti, koja osigurava pouzdanost, ali ne i uspješan razvoj. "Taj tehnološki izbor prisiljava ih da razmišljaju o unikatnom primjerku ili pak o vrlo ograničenoj, maloj seriji. Svaki je uređaj zamišljen i proizveden obrtnički. Upravo je to razlog što Kina danas uvelike zaostaje za SAD, Europom i Rusijom na međunarodnom tržištu", dodao je anonimni stručnjak. Sporazum potpisan 1988. sa SAD ograničuje s druge strane broj lansiranja na manje od deset na godinu. U zamjenu za to kineska industrija može nabaviti američku elektroniku za izradu kineskih satelita. SAD su jedini svjetski proizvođač te elektronike. Kad nova raketa LM-3B, koja se sada razvija, bude operativna, Kina će imati sedam raketnih nosača, tvrde u Ministarstvu za aeronatutiku i svemirske letove. Peking je također službeno najavio izradbu raketa "dugi marš X", lansirna snaga kojih će u nisku orbitu biti dva puta veća od LM-2E, danas najsnažnije kineske rakete. Taj projekt teškoga raketnog nosača, koji bi mogao biti gotov do godine 2000., ocjenjuju zapadni stručnjaci, omogućio bi Kini da izravno konkurira raketama tipa Ariana 4 i 5. (Hina) 191446 MET mar 92