ZAGREBAČKO GOSPODARSTVO U 1991. I POČETKOM 1992. GODINE

ZAGREB, 17. ožujka (Hina) - Zagrebačko je gospodarstvo u prošloj godini pretrpjelo velike štete uništavanjem proizvodnih kapaciteta širom Republike, rečeno je na današnjoj sjednici Izvršnog vijeća Skupštine grada na kojoj se raspravljalo o gospodarskim kretanjima u 1991. i početkom 1992. godine. Prema riječima predsjednika Gospodarskog vijeća SGZ dr. Gorazda Nikića, prošle je godine industrijska proizvodnja smanjena za 26,5 posto, što je imalo za posljedicu porast broja nezaposlenih u samo dva mjeseca za 19,3 posto. Tako je broj nezaposlenih sa 55.330 krajem prošle godine, porastao u veljači ove godine na 66.000 ( prošle godine u veljači bilo ih je 41.000). Najveći pad proizvodnje je, prema riječima dr. Nikića, registriran u proizvodnji sredstava za rad (43,6 posto), dok je pad proizvodnje reprodukcijskog materijala i robe široke potrošnje oko 22 posto. Prošle godine ostvaren je porast proizvodnje samo u elektroprivredi (38,9 posto) i proizvodnji duhana (4,5 posto), dok je početkom 1992. proizvodnja porasla u 7 grana i to najviše u proizvodnji obojenih metala (porast od 123,9), zatim proizvodnji tekstila, prediva i tkanina (8,2 posto) i proizvodnji duhana (porast od 7,7). Uzroci dosadašnjih negativnih kretanja su prema mišljenju članova Izvršnog vijeća višestruki, a uvjetovani su prije svega padom izvoza na istočnoeuropska tržišta i nametnutim ratom koji je ograničio tokove roba i kapitala te doveo do prekida ekonomskih veza, gubitka imovine i potraživanja u republikama bivše Jugoslavije. Tu su također i teškoće s uvozom materijala za reprodukciju, visoki troškovi proizvodnje odnosno niska učinkovitost rada, visoka cijena kapitala te stečajevi ( trenutno je 190 zagrebačkih poduzeća u stečaju). Spomenuto je da je robni izvoz u siječnju 1992. g. bio 22 posto manji nego lani, dok je ukupan uvoz bio 54 posto manji nego u istom mjesecu 1991. U siječnju ove godine troškovi života su u Zagrebu porasli 15 posto u odnosu na prethodni mjesec, a osobni + dohoci se realno smanjuju. Tako, primjerice, prosječni osobni dohodak iznosi 120 njemačkih maraka ( polovicom 80-tih iznosio je 400- 450 DEM). Da bi se zaustavio pad privredne aktivnosti i stvorili uvjeti za obnovu i razvoj gospodarstva, zaključeno je da je neophodno da hrvatska Vlada što prije utvrdi program obnove te strateške odrednice za oživljavanje izvozne privrede stimulativnim mjerama monetarne politike, uz tržišno formiranje tečaja, potpisivanje novih bilateralnih sporazuma te reguliranje uvoza robnim režimima. (Hina) sj 171331 MET mar 92