SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Svemirska stanica "Mir": nova posada stiže u četvrtak Naslov: Službeni put dug 10 mjeseci Podnaslov: Sergej Krikalev krenuo je na svoj zadatak u svibnju 1991. iz SSSR - za nekoliko dana vraća se kući - u Rusiju Piše: Ralph BOULTON, Reuter BAJKONUR KOZMODROM - Ruski astronaut Sergej Krikalev vjerojatno se morao zapitati nije li osuđen da ostatak svog života provede u dalekom svemiru. U trenutku kada je stupio na svemirsku stanicu "Mir" u svibnju prošle godine, navigator Krikalev vjerovao je kako će njegova misija trajati pet mjeseci. No desilo se nešto što nije mogao predvidjeti: raspad Sovjetskog Saveza. Prošlo je deset mjeseci tijekom kojih je znatno odebljao dossier povijesnih promjena. No, olakšanje je konačno na vidiku. Svemirska letjelica s novom posadom koja će odmijeniti bivšu postavu treba u utorak uzletjeti s kozmodroma da bi u četvrtak pristala uz 51 tonu težak "Mir". Tri mjeseca nakon što je poletio u svemir 33-godišnji Krikalev čuo je od svojih kontrolora misije da su tvrdolinijaši pokušali izvršiti državni udar ne bi li spasili komunistički režim. Sovjetski Savez, čiji znak "CCCP" još uvijek krasi Krikalevljevo svemirsko odijelo, više ne postoji. Gorbačov je odstupio. Čak je i glasilo KP "Pravda" otišlo u mirovinu. Krikalev će se vratiti u zemlju koja pati od agonije prelaska s centralističkog državnog na tržišno gospodarstvo. Cijene lete poput raketa. 'Enfant terrible' ruskih komunista, Boris Jeljcin, postao je predsjednikom, a gospodarski kolaps sve je očitiji. Međunaslov: Hoće li svemirski program preživjeti? Posebno teške udarce zbog političkih promjena pretrpio je svemirski program. Nekada izdašne subvencije za taj program jednostavno su povučene. U gradu Lenjinsku, gdje je smješten kozmodrom, isključeno je grijanje u domovima i javnim zgradama, trgovine zjape prazne, a na tisuće radnika i vodećih stručnjaka prvi put u svojoj karijeri strahuje za radno mjesto. U kontrolnoj stanici svemirskog programa u Kalinjingradu, pokraj Moskve, pojavili su se i upozoravajući prosvjedi u centralnoj kontrolnoj dvorani. Tehničari su izvjesili transparente zahtijevajući potporu za nastavak svemirskog programa s dugom tradicijom. Jer godine 1957. u svemir je lansiran prvi satelit - "Sputnjik" - i činjenica da je to uspjelo jednom komunističkom režimu snažno je povrijedila taštinu Zapada. Krikalev je platio visoku cijenu zbog nestašica i antagonizma što je zavladao među bivšim sovjetskim republikama glede budućnosti svemirskog programa. Na Zemlju se trebao vratiti u prosincu. No zbog uštede novaca dva su leta spojena u jedan. Za Krikaleva to je značilo produženje njegove misije. "Možete si zamisliti kako je to bila teška odluka za mladog oca", kaže Klaus-Dietrich Flade, njemački astronaut koji preuzima misiju sa zapovjednikom Aleksandrom Viktorenkom i trećim astronautom Aleksandrom Kalerijem. Međunaslov: Svemir pripada svima "Unatoč tomu Sergej je potvrdno odgovorio. Ostao je u svemiru za svoju zemlju te za dobrobit svemirskog programa", rekao je Flade na konferenciji za tisak. Krikalev u svemiru nije bio sam. Njegov je prvi suradnik bio Anatolij Arcebarskij, kojega je nakon pet mjeseci odmijenio Aleksandar Volkov. No Krikalev je jedini ostao deset mjeseci. Flade je opovrgnuo izvješća tiska koja tvrde da je Krikalev obolio od dugovječna boravka u svemiru. "Uvjeravam vas da je u dobroj kondiciji", rekao je on. "No, sigurno da će biti sretan kada novi ljudi stignu u svemirsku stanicu u četvrtak te mu bude omogućen povratak kući", dodao je Flade. Kaleri je rekao: "Razumijem da će povratak Sergeju biti težak. Vjerojatno će teško moći shvatiti kakav je ovdje sada život." Astronaut je pozvao ZND da pogura sporazum za preživljavanje svemirskog programa. Zasad taj program gotovo u potpunosti podupire Rusija, no svemirski centar nalazi se u Kazahstanu, a druga ključna mjesta pod kontrolom su drugih država. "Nemojmo se dijeliti oko svemirskog programa. To je jedina stvar koja pripada svim ljudima. Nema smisla povlačiti granice u svemiru", rekao je on. (Hina) zg 171348 MET mar 92