FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SJEDNICA VRHOVNOG DRŽAVNOG VIJEĆA

ZAGREB, 16. ožujka (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman sazvao je u ponedjeljak 45. sjednicu Vrhovnog državnog vijeća na kojoj je razmotreno političko stanje i zadaće u svezi s angažiranjem Mirovnih snaga UN te provedba Ustavnog zakona o nacionalnim zajednicama ili manjinama, priopćeno iz Ureda Predsjednika Republike Hrvatske. Na sjednici je cjelovito ocijenjena dosadašnja suradnja organa vlasti Republike Hrvatske sa zapovjednikom UNPROFOR-a generalom Satishom Nambiarom i drugim predstavnicima civilnog i policijskog dijela mirovnih snaga UN. Prema izvješćima potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika vladinog odbora za odnose s mirovnim snagama OUN dr. Milana Ramljaka, načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske generala Antona Tusa, te ministra unutarnjih poslova Ivana Vekića - Republika Hrvatska stvorila je sve organizacijske, političke i vojne pretpostavke za dovršenje mirovnog procesa u Hrvatskoj, za potpunu i otvorenu suradnju s jedinicama i zapovjedništvom međunarodnih mirovnih snaga, za potpunu uspostavu mira te postupni prelazak na redovni legalni i legitimni civilni ustroj vlasti na kriznim područjima. Prema dosadašnjim razgovorima sa zapovjednicima mirovnih snaga UN, u kojima je obostrano ocijenjeno da je uspostava trajnoga mira osnovni i zajednički zadatak, jasno je da se konkretan plan izvođenja mirovne operacije na području Republike Hrvatske ne dovodi u pitanje zbog niza konkretnih tehničkih rješenja provedbe mirovnog sporazuma. Pozitivno je ocijenjeno što se i ta pitanja postepeno rješavaju, o čemu svjedoči zahtjev OUN Zagrebačkoj banci da otvori račun za potrebe snaga mirovne operacije. Posebno je istaknuto da provedbu mirovne operacije ne treba sagledavati izvan političkih rješenja koja je prihvatila Briselska mirovna konferencija. Određene političke nedoumice i tumačenja koja potiču predstavnici Republike Srbije, i u nelegalnim organima bivše Jugoslavije, imaju ishodište u nerazumijevanju stvarne uloge mirovnih snaga na području bivše Jugoslavije. Na sjednici Vrhovnog državnog vijeća istaknuto je da je isključiva zadaća mirovnih snaga UN postizanje trajnog mira, dok se istodobno u okviru Briselske konferencije, uz suradnju i suglasnost SAD, završava proces političkog razrješenja krize bivše Jugoslavije. U svezi s tim, poznat je temeljni stav bitnih međunarodnih čimbenika koji odriču mogućnost promjena državnih granica silom, bez pristanka svih strana, a Europska zajednica i niz zemalja svijeta jasno su se i pozitivno odredili glede priznanja Republike Hrvatske. Formalnopravno, međutim, Republika Hrvtska još nije članica OUN, pa se stoga ocjenjuje da je za potpunu djelotvornost mirovne operacije bitno ubrzanje rada Briselske konferencije. To je osobito važno kada je riječ o nužnosti postepena ustroja civilne vlasti na danas okupiranim područjima Republike Hrvatske, o hitnom povratku svih izbjeglica i prognanika te o uspostavi svih redovnih prometnih i gospodarskih veza u Republici Hrvatskoj. Također je istaknuto kako hegemonistički politički interesi u Bosni i Hercegovini ozbiljno prijete ugrožavanjem cjeline mirovnog procesa, pa je stoga bitno da se što prije ostvari cjeloviti plan provedbe mirovnih operacija. Razmatrajući provedbu Ustanovg zakona o nacionalnim zajednicama ili manjinama, poglavito glede položaja građana Republike Hrvatske srpske nacionalnosti, Vrhovno državno vijeće ocijenilo je da se Zakon ne poštuje u potpunosti te da odugovlačenje trajne uspostave mira i civilnog poretka ozbiljno ugrožava stabilnost demokratske i pravne države Hrvatske. O tome svjedoči niz nasrtaja na fizičku i imovinsku sigurnost građana Republike Hrvatske: hrvatske, srpske i drugih nacionalnosti. Pri tome posebno nepovoljni odjek i posljedice imaju slučajevi ugrožavanja sigurnosti Srba u Hrvatskoj. Organi vlasti Republike Hrvatske, u skladu sa zakonima i demokratskim principima poštivanja svih ljudskih i nacionalnih prava, otvorili su krivični postupak protiv 4576 građana s područja koja nisu pod neposrednom vlašću Republike Hrvatske, a za koje se osnovano sumnja da su teškim krivičnim djelima pridonijeli ratnoj agresiji na Republiku Hrvatsku. Taj broj zacijelo još nije konačan, ali istodobno Vrhovno državno vijeće drži da u narednom razdoblju valja amnestirati one sudionike agresije na Hrvatsku koji su bili nasilno mobilizirani. Vrhovno državno vijeće drži da redovni organi vlasti moraju odmah poduzeti oštre i beskompromisne zakonske mjere protiv svih kršitelja zakonskih propisa, a Ministarstvo unutarnjih poslova i najoštrije disciplinske mjere protiv odgovornih pojedinaca koji nedjelotvorno i nepotpuno rješavaju slučajeve krivične ugroze života i imovine građana. U svezi s tim, istaknuta je nužnost pripreme svestranog i legalnog procesa razoružanja civilnog stanovništva. Vrhovno državo vijeće podržalo je prijedlog da se na inicijativu građana Republike Hrvatske na pojedinim područjima osnuju Mirovna vijeća građana koja bi trebala pridonijeti uspostavljanju atmosfere međunacionalne tolerancije i razumijevanja te građanskog zajedništva. U svezi s tim, istaknuta je i važnost uloge sredstava javnog priopćavanja, osobito glede poticaja uglednim građanima Republike Hrvatske srpske nacionalnosti da javno i demokratski artikuliraju svoje specifične i opće političke i druge interese u Republici Hrvatskoj. Ocijenjeno je da eventualne pokušaje oživljavanja onih problema koji su izazvali rat u Hrvatskoj treba razobličavati sredstvima demokratskog političkog dijaloga, pri čemu usvojeni Ustavni zakon o nacionalnim zajednicama ili manjinama treba u potpunosti ostvariti i otvorenim mogućnostima u sredstvima javnog priopćavanja. Glede problema koje otvara Zakon o županijama Republike Hrvatske, na Vrhovnom državnom vijeću posebno je istaknuta činjenica da se u prijedlogu županijske teritorijalne organizacije Republike Hrvatske, uz povijesne , osobito vodilo računa o gospodarskim razlozima predložena županijskoga ustroja i nužnosti logike gospodarske povezanosti i međusobne upućenosti, unutar Republike Hrvatske i šire. Ocijenjeno je, međutim, da raspravu o potpunome županijskome ustroju valja nastaviti, u interesu sveukupne političke stabilnosti Republike Hrvatske, stoji u priopćenju sa sjednice Vrhovnog državnog vijeća. (Hina) mc 161821 MET mar 92

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙