KOMENTAR HRVATSKOGA RADIJA POVODOM 25. OBLJETNICE DEKLARACIJE O HRVATSKOME JEZIKU

HRVATSKOME JEZIKU ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Pod pokroviteljstvom Matice hrvatske danas su počeli Dani hrvatskoga jezika posvećeni jezičnoj kulturi i povijesti hrvatskoga književnog jezika, povodom 25. obljetnice Deklaracije o hrvatskome jeziku. Tu je Deklaraciju godine 1967. potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih ustanova, te mnogi pojedinci. Potpisivanje je počelo na današnji dan, 13. ožujka 1967. godine, a trajalo je do 17. ožujka iste godine. Deklaracija je tiskana u zagrebačkom "Telegramu" i tako postala dostupna javnosti. Komentirajući taj događaj, Hrvatski je radio istaknuo sljedeće: "Ponovno čitanje Deklaracije nakon četvrt stoljeća gotovo je nestvarno iskustvo. Deklaracija je bila odgovor hrvatskih intelektualaca na ustavnu odredbu o nazivu jezika. Naziv je tada bio hrvatsko-srpski, odnosno srpsko-hrvatski jezik. Kako je navedeno u Deklaraciji, nametanjem toga državnog jezika Hrvati su dovedeni u neravnopravni položaj. To je po mnogim mišljenjima jednako važan politički i jezični dokument, ali, kako kaže i jedan od autora Deklaracije, Dalibor Brozović, pisan je socrealističkom frazeologijom, poziva se na bratstvo i jedinstvo, razdoblje od godine 1941. do 1945. opisuje se kao revolucionaran preobražaj itd." "Svi potpisnici Deklaracije", nastavlja se u komentaru, izravno su i pogubno doživjeli u najrazličitijim oblicima političku represiju. Politička misao o hrvatskom jeziku, a to jest temeljni kontekst toga dokumenta, i razlozi njegova osporavanja bila je i svojevrsna najava Hrvatskog proljeća. Prigoda je podsjetiti na glavne autore Deklaracije, a to su Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavišić i Vlatko Pavletić. Među potpisnicima su i Krleža, Šegedin, Frangeš, Majdak, Šicel i mnogi drugi. S ponosom među njima posebice ističemo ljude s Hrvatskog radija. To su Duška Car, Vojo Kuzmanović, Branka Hećimović, a nadasve častan, i tada poguban bio je otpor Josipa Šentije i njegova polemika s revnim tužiteljem Deklaracije Milošom Žankom." "Zatiranje Deklaracije i Hrvatskog proljeća danas se iskazuje kao generalna proba rušiteljskih metoda unitarizma. Svi mi u Hrvatskoj danas na svojoj koži osjećamo kako se naš neprijatelj odlučio riješiti hrvatsko jezično, nacionalno i državno pravo. U takvoj zbilji podsjećanje na Deklaraciju i represije koje su podnosili hrvatski intelektualci zbog svojega civiliziranoga prosvjeda danas doživljavamo gotovo kao ponižavajuće iskustvo", ističe se u komentaru. "Deklaracija o hrvatskome jeziku povijesno je svjedočanstvo o prosvjedu hrvatskih intelektualaca protiv jezičnog unitarizma. Dani hrvatskoga jezika u povodu 25. obljetnice Deklaracije, vrijeme je u kojemu prvenstveno treba govoriti i misliti o sadašnjosti, a naročito o budućnosti. U tom kontekstu ističemo i velike zadaće koje vrijeme postavlja pred zagrebačku školu jezikoslovlja, u kojoj valja poticati kreativnu, intelektualnu i stručnu energiju u promicanju hrvatske jezične kulture", zaključuje komentator Hrvatskoga radija. (Hina) zg 131630 MET mar 92