VISOKI HRVATSKI DUŽNOSNICI POSJETILI NARODNU BANKU HRVATSKE

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - U Narodnoj banci Hrvatske u četvrtak je upriličen svečano-radni susret Savjeta NBH, najvišeg organa upravljanja centralnom institucijom samostalne monetarne vlasti u Republici Hrvatskoj i uglednika hrvatskog Sabora, kao vrhovne i NBH jedine nadređene vlasti u Republici Hrvatskoj, te Ustavnog suda Hrvatske. Među uvaženim gostima bili su predsjednik i potpredsjednik Sabora dr. Žarko Domljan i Stjepan Sulimanac, predsjednik Vijeća udruženog rada Ivan Matija i Vijeća općina Luka Bebić, predsjednik saborskog Odbora za budžet i financije dr. Šime Đodan i predsjednik Odbora za gospodarski razvoj i ekonomsku politiku Ivica Gaži, kao i suci Ustavnog suda Ante Jelavić i Milan Vuković. Treći posjet na najvišoj razini otkako Narodna banka Hrvatske djeluje kao samostalna monetarna vlast Republike Hrvatske - prethodno je održana zajednička sjednica s Vladom Hrvatske u vezi monetarnog osamostaljivanja, a potom je NBH posjetio i predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman - svojevrsna je potvrda da i u hrvatskoj državi centralna banka stječe status i značenje kakvo ima i u razvijenim tržišnim državama svijeta. Kao što je to istaknuto u izlaganju guvernera NBH dr. Ante Čičin-Šaina, a potvrđeno je u istupanjima drugih sudionika u razgovoru, na tom putu valja savladati još mnogo teškoća i zapreka, u čemu dragocjeno ohrabrenje predstavlja uspješan i nepovratan izlazak iz zajedničkog valutnog sustava bivše Jugoslavije. O tome najbolje svjedoči podatak da je hrvatski dinar krenuo u život s početnim odnosom 1:1 prema bivšoj zajedničkoj valuti, a da se do danas probio do odnosa 1:2,5 do 3, kao novac tražen i izvan područja hrvatske države, ili pak pokazatelji prema kojima je mjesečna stopa inflacije u tzv. "ostatku Jugoslavije" u veljači 42,3 posto s tendencijom ubrzanja, a u Hrvatskoj oko 15 posto, s opadajućim trendom u zadnjih par mjeseci, što na godišnjoj razini predstavlja upravo drastičnu razliku. Problemi drugih, pa ni "latinskoamerička" inflacijska stopa od 10.000 posto godišnje s kojom su suočeni oni koji su i vojno i ekonomski nastojali uništiti Hrvatsku, ne bi smjeli biti razlogom da se posustane u istrajnoj i dosljednoj obrani ugleda i stabilnosti hrvatskog dinara koliko god to dopuštaju realne okolnosti. I dosadašnji kontakti s međunarodnim i drugim inozemnim financijskim institucijama pokazuju da će to biti jedan od presudnih testova i za uključivanje Hrvatske u međunarodne tokove kapitala i razvoja. Od dugogodišnje prakse da je centralna banka tek puki servis za opsluživanje ambicija političke vlasti stvaranjem novca ni iz čega, odnosno ilegalnim i zakulisnim inflacijskim oporezivanjem stanovništva i uspješnijeg dijela privrede, do uvažavanja svjetskih iskustava i spoznaje da je i mala inflacija štetna a visoka vodi u kaos sa nesagledivim ekonomskim, socijalnim i političkim posljedicama - golem je zaokret, koji iziskuje napor i koordiniranu suradnju svih institucija vlasti. U tom smislu valja shvatiti i ovaj posjet. Ne samo kao simboličnu gestu, nego i kao zajedničko sagledavanje kakvu ulogu u tome ima centralna banka, kakvo značenje što brža uspostava pravne države i konzistentnog pravnog i gospodarskog sustava, a kako da se na što plodotvorniji način u uspostavi monetarne stabilnosti, kao nenadomjestive pretpostavke i za privredni razvitak i za izgradnju demokratskog društva, djeluje Sabor kao najviša institucija zakonodavne vlasti. (Hina) sj 121630 MET mar 92