IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 12. ožujka (Hina) - BRITANSKI RADIO BBC (11. III.) - U londonskom Kraljevskom institutu za međunarodne odnose sinoć je lord Carrington održao predavanje o kojem izvješćuje Žarko Vodinelić. "Lord Carrington stigao je na predavanje u Kraljevski institut neposredno s plenarnog zasjedanja o tzv. jugoslavenskoj krizi u Bruxellesu. Carrington je izložio probleme na koje je nailazila mirovna konferencija od samog početka. EZ se našla u živom pijesku balkanske krize, jer je nakon raspada Sovjetskog Saveza Washington ostavio Europi da se bavi europskim pitanjima. Prije pet godina, rekao je, Amerikanci bi u slučaju raspada Jugoslavije bili na Balkanu za četrnaest dana. U dijelu izlaganja o tome što je postignuto na konferenciji lord Carrington nije uspio svojom poslovičnom suzdržljivošću sakriti optimizam. Iz onoga što je govorio proizlazi kako je manje više postignuta suglasnost da će na prostoru bivše Jugoslavije ubuduće biti pet država: Slovenija, Hrvatska, BiH, Makedonija i federacija Srbije u Crne Gore. Ne dolazi u obzir mijenjanje granica, osim u slučaju kad svi na to pristaju, a velika se pozornost posvećuje zaštiti manjina. Problemi, dakako, ostaju mnogobrojni, naglasio je Carrington, od pitanja specijalnog statusa za srpsku manjinu u Hrvatskoj, preko unutarnjeg uređenja Bosne, do pitanja nasljedstva Jugoslavije koje će rješavati Arbitražno povjerenstvo, ali je gotovo sigurno kako se računa s tim da će to biti nova krnja Jugoslavija, tj. da se predviđa rješenje po uzoru na raspad Sovjetskog Saveza. Kao primjer težine problema naveo je pitanje teritorija u Hrvatskoj koje sada drži savezna vojska, a s kojih bi se prema planu ona trebala povući. Hrvatima ne odgovara što oni na 23 posto svog teritorija u dogledno vrijeme neće imati nikakvu vlast, a Srbima ne odgovara što će ti teritoriji, opet prema planu, u konačnici ipak doći pod hrvatsku jurisdikciju. Također, rekao je, još uvijek je realna opasnost sukoba u Bosni, iako manje nego prije mjesec dva, jer je savezna vojska danas iscrpljena i manje voljna ratovati nego tada. Svi će se ti problemi, zaključuje, rješavati dugo i mukotrpno, ali za to treba strpljenja i mira, čemu će pridonijeti mirovne snage UN. A na kraju, u odgovoru na pitanje kakvu pouku može izvući nakon višemjesečnih pregovora o demontaži Jugoslavije, lord Carrington je odgovorio: "Najbolje je roditi se na Otoku". FRANKFURTER ALLGEMEUNE ZEITUNG - Dnevnik predstavlja zapovjednika mirovnih snaga UN na području bivše Jugoslavije, generala Satisha Nambiara, pa, između ostalog, piše: "Njegovi kolege u indijskom ministarstvu obrane oduševljeni su. Za njih je general Satish Nambiar daleko najbolji kandidat za težak položaj šefa mirovnih snaga u bivšoj Jugoslaviji. On je profesionalac i pješak. U indijskim kopnenim snagama osposobio je prvu motoriziranu brigadu, mješovitu jedinicu sastavljenu od topništva i lakih tenkova. Njegova karijera upravo ga određuje za zadatke u bivšoj Jugoslaviji. General njegova iskustva prije će izaći na kraj s mogućim borbama u naseljenim područjima, s otporom vojnika ili čak partizana, nego što bi to uspjelo nekom tenkistu ili izvidniku. Izborom spretnog generala Nambiara zadovoljni su i diplomati u New Delhiju. 'Indija je uvijek poštovala načela UN kao što su kolektivna odgovornost i čuvanje mira', ističu oni. Indijski generali slovili su za najbolje zapovjednike u gotovo svim akcijama 'plavih kaciga', u Kongu, pojasu Gaze, iransko-iračkom ratu. To budi nadu kod uniformiranih vojnika, ali i kod napaćenog pučanstva kriznih područja bivše Jugoslavije". DIE WELT - "Europo, ne vjeruj prometnim nesrećama", prenosi Carl Gustaf Stroehm natpis s jednog transparenta, istaknutog 9. ožujka na prosvjedu oporbenih stranaka u Beogradu. Objasnivši da je posrijedi aluzija na tajanstvenu automobilsku nesreću srpskog predsjednika Miloševića, Stroehm ističe da tradicija političkih atentata u Srbiji upućuje na zaključak da sudar prvog srpskog političara nije bio puki slučaj. "Pitanje je samo koji je stupanj doseglo nezadovoljstvo Miloševićevom politikom u Srbiji, odnosno tko je odgovoran za atentat", drži Stroehm. Prenijevši nepovoljne rezultate Miloševićeve unutarnje i vanjske politike, istaknute u prošlom broju "beogradskog oporbenog tjednika 'Vreme'", Stroehm podsjeća da je Milošević usprkos negativnoj političkoj bilanci prema rezultatima najnovijih anketa najpopularniji političar u Srbiji - drugo mjesto zauzeo je četnički vođa Vojislav Šešelj. "Oba podatka predstavljaju dio poglavlja pod naslovom 'iracionalno javno mijenje' u ovoj bankrotiranoj zemlji", zaključuje Stroehm. (Hina) zk 120501 MET mar 92