PROGRAM OBNOVE CESTOVNE INFRASTRUKTURE U HRVATSKOJ

ZAGREB, 10. ožujka (Hina) - Ministarstvo prometa i veza Republike Hrvatske izradilo je prijedlog obnove i razvoja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj, koji bi trebao obuhvatiti 1870 kilometara magistralnih cesta, 4625 kilometara regionalnih i 4025 kilometara lokalnih cesta, a prednost će imati obnova pravaca koji povezuju Hrvatsku s Europom. Prvi zadatak obnove bit će uspostavljanje prometa na svim pravcima važnim za međunarodni promet, posebno tranzitni, međusobno povezivanje hrvatskih regija, te osiguranje prometnih uvjeta unutar regija za normalizaciju života i rada stanovništva. To će, naravno, zahtijevati brzu sanaciju prometnica i objekata, uz privremena rješanja, a konačna obnova razorenih i oštećenih prometnica sadržavati će i razvojnu komponentu. U prvoj fazi radova koji će trajati šest mjeseci, predviđena je obnova oštećenih ili porušenih manjih mostova, te pratećih objekata, kao i uspostavljanje privremenih rješenja kao što su trajekti, skele ili pontoni, uz osposobljavanje paralelnih i obilaznih pravaca. U drugoj fazi, koja će trajati od šest mjeseci do 2,5 godine, obnovit će se ili izgraditi porušeni mostovi i ceste koji iziskuju veće građevinske zahvate, kao što su Maslenički most, ili oni kod Osijeka i Županje. Od 34 srušena mosta prednost u obnovi imat će deset srušenih mostova i to preko Masleničkog ždrila, na kanalu Lonja -Strug, na Dravi kod Osijeka, na Savi kod Županje i Gunje, na Uni kod Dubice, preko Kupe kod Pokupskog i Bresta i preko rijeka Petrinjčice, Like i Struge. U otklanjanju oštećenja na mostovima prednost će imati mostovi na Savi kod Slavonskog Broda i Stare Gradiške, most kopno- otok Pag, most preko Une u Kostajnici i preko rijeke Krke kod Šibenika. Planira se i uklanjanje srušenih nadvožnjaka "Borovac" i "Dragalić", te onog na Tenjskoj cesti, a od pratećih objekata na cestama prvenstveno će se obnavljati oni objekti koji osiguravaju nesmetano odvijanje prometa, kao što su stacionari, mehaničke i servisne radionice, skladišni prostori, energetski objekti, te drugi objekti za potrebe korisnika cesta. Procjena je Ministarstva da je u 1992. godini moguće obnoviti sve ceste prvog prioriteta, a na ostalima izvesti radove koji omogućavaju odvijanje prometa. Dinamika obnove ovisit će i o mogućnostima odvijanja radova na područjima koja trenutno nisu pod kontrolom vlasti Republike Hrvatske, kao i o osiguranju potrebnih sredstava. Obnova će zahtijevati, kako se ocjenjuje, uključivanje svih raspoloživih potencijala Republike Hrvatske, uz financijsku i materijalnu pomoć iz svijeta kroz koncesije i zajednička ulaganja sa stranim partnerima, te uz angažiranje stranog kapitala na tržišnim osnovama. Realnim godišnjim rastom naknada za ceste u cijeni goriva, te godišnjim i posebnim naknadama za ceste trebalo bi osigurati novac za razvoj i obnovu cestovne infrastrukture, a poseban namjenski fond "Hrvatskih cesta" osigurat će sredstva u visini 10 posto vrijednosti programa njihove izgradnje (Hina) do 100849 MET mar 92