SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Slovenske budžetske diskusije Naslov: I poreznom politikom "uskočiti u europski vlak" Podnaslov: Je li nova država nesposobna ubrati porez ili ga naprosto nema od koga ubrati? Piše: Luka FIAMENGO, Hina LJUBLJANA - Je li glavni problem slovenske države u tome što ne zna organizirano ubirati sredstva od poreskih obveznika, te bi zato morala po uzoru na rimske imperatore davati državne koncesije za urednu naplatu svojih prihoda, ili je pak riječ o tome da je gospodarstvo u dubokoj recesiji i građani koji zarađuju 250 maraka mjesečno ne mogu više podmiriti potrebe obnovljenog aparata koji tek počinje slati u strane prijestolnice svoje predstavnike sa zelenom diplomatskom putovnicom i koji tek mora kupiti sistem protuzračne obrane efikasniji od protugradnih raketa kojima je Janša lanjskog lipnja odvraćao armijske MiG-ove od slovenskog neba. Obje teze bile su prisutne kad je parlament odbacio prvi nacrt državnog proračuna, a ni novi prijedlog težak nešto više od 171 milijardi tolara, o kojem poslanici odlučuju ovog tjedna ne čeka manje žučnih rasprava. Zadnji zaključak parlamenta bio je da javna potrošnja može iznositi najviše 54,3 posto društvenog proizvoda. Novi prijedlog prelazi taj prag, država se u međuvremenu financira sistemom "dvanaestina", kao u beogradska vremena, a novi proračun za 1992. godinu do kraja mjeseca mora biti usvojen. Pravi potez u privlačenju budućih glasača odigrali su u Stranci demokratske obnove, zatraživši da se država odrekne poreza na promet osnovnih živežnih proizvoda ili da ga zamrzne za razdoblje od 1 godine. U raspravi na Odboru za proračun i javne financije, predstavnici vlade pokušali su dokazati da je riječ o političkom sofizmu i da taj potez ne bi bitno smanjio cijene mlijeka, kruha i mesa. Stručnjaci iz Ministarstva za financije dokazuju da je opća stopa poreza na promet proizvoda smanjena novim poreznim sistemom sa 33,5 na 20 posto, što je slovenski porezni sustav približilo zapadnim zemljama, te da je pad prihoda koji je tako nastao bilo potrebno nadoknaditi porezom na hranu koji je sa 3 povećan na 5 posto. Taj porez samo neznatno utječe na cijenu hrane, osnovni krivci su proizvođači i trgovina, tvrde oni, dodajući da je u Austriji hrana oporezovana s 10 posto, dok Talijani po nižoj stopi oporezuju samo tjesteninu. Vlada dokazuje da bi smanjenjem tih sredstava došlo do deficita od 7 milijardi u proračunu. Zamjenica ministra financija, Alenka Markič, boji se da bi Slovenija, pristane li da pod političkim i socijalnim pritiskom smanji sadašnje porezne stope na hranu, zakasnila na "europski vlak". "U Europskoj zajednici", kaže ona, "porez na osnovne životne artikle, gdje su osim hrane još npr. novine i javni prijevoz, iznosit će od 1993. godine, od 4 do 9 posto. Modernizacija poreznog sustava znači da nema više ekstremno visokog oporezivanja, ali ni oslobađanja od poreza. To je načelo neutralnosti poreznog sistema. Samo povišenje poreza na promet na prehrambene proizvode utjecalo je na rast cijena u agroprehrambenom kompleksu sa marginalnih 0,4 posto, a to što je porez uveden i na prodaju mlijeka utjecalo je samo za 0,4 promila", tvrdi Alenka Markič. Logika na kojoj ustraje vlada jest da socijalne pritiske treba rješavati subvencijama u gospodarstvu i društvenim potporama stanovništvu, a nikako reverzibilnim procesima u poreznoj politici. Naime, kad bi se porez na promet prehrambenih proizvoda opet smanjio, bilo bi potrebno povećati opću poreznu stopu na prijašnjih 33,5 posto, jer je opća stopa poreza prije promjena s početka veljače činila 47 posto poreznih prihoda države, a sada samo 35 posto. Novi porezni sistem inače je uz građane-potrošače najviše uzbudio slovenske drvoprerađivače, industrijsku granu koja zapošljava 25 tisuća ljudi, jer je drvo izgubilo status reprodukcijskog materijala, što znači da su oporezovani dvaput: jednom pri materijalu, a drugi put u konačnom proizvodu. Riječ je naravno o pojačanom utjecaju tzv. agro-lobbya na slovenskoj političkoj sceni, zbog čega ne samo da su prehrambeni proizvodi domaćih proizvođača zaštićeni od uvozne konkurencije, nego su i privatni vlasnici šuma sjekli više nego ranijih godina i bez veće državne kontrole, a pritom nisu niti izdvajali prijašnjih 13 posto od vrijednosti drva, što se upotrebljavalo za biološku reprodukciju šuma, jednog od najvećih slovenskih prirodnih bogatstava. Buru u oceanu promjena u slovenskoj fiskalnoj politici izazvalo je i oporezivanje usluga sa 9 posto, osobito u većim koncernima odnosno holding-kompanijama gdje jedna jedinica drugoj zaračunava interne usluge, a onda država na svaku od tih usluga naplaćuje porez kumulativnom logikom. Jedan od najoštrijih kritičara vladine fiskalne i proračunske politike jest Janez Kopač, član Liberalno-demokratske stranke i predsjednik skupštinskog odbora za proračun i financije, kojega mnogi vide kao nekakvog "predsjednika vlade u sjeni" iz redova liberalne opozicije. U svom nedavnom javnom napisu upozorio je da sadašnja vlada nema konzistentne carinske politike, da je budžetske rupe zakrpala sredstvima koje je dobila prodajom društvenih stanova, da 10-postotni budžetski deficit namjerava pokriti zaduživanjem nepoznatog izvora i da nije predvidjela sredstva za sanaciju banaka. Kopač osim toga kaže da država može ponoviti lanjski trik s "renominacijom" proračuna, što je drugi izraz za rebalans napravljen bez pristanka parlamenta. Hoće li se slovenski politički prostor evropeizirati i u tom smislu da o dolasku i padu vlade odlučuju budžet i porezi? Malo vjerojatno, jer se u političkim kuloarima kao Peterleov nasljednik počeo pojavljivati i ministar obrane Janša. Sredstva za njegovo ministarstvo sadašnjim su prijedlogom okljaštrena za polovicu u odnosu na njegove prijašnje zahtjeve. Kad bi se dogodilo da on kao kandidat neopterećen stranačkom pripadnošću i organizacijski najjači u sadašnjem kabinetu, uspije kao novi mandatar stvoriti novi Demosov politički centar, obrana bi bila zadnji resor na kojemu bi državni budžetski planeri smjeli koristiti svoje škare. Od 5 tisuća novih državnih službenika, koliko ih je Slovenija dobila od osamostaljenja, 3 tisuće ih spada u Ministarstvo obrane. (Hina)dd 102230 MET mar 92