SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: U srijedu otpočinje štrajk ruskih rudara Naslov: Jeljcin pred prvim velikim socijalnim konfliktom Podnaslov: Slobodno formiranje cijena donosi i prve velike socijalne nemire Piše: Paola MESSANA, AFP MOSKVA - Otkako je početkom siječnja ruska vlada Borisa Jeljcina usvojila odluku o slobodnom formiranju cijena predstoji joj i prvi socijalni konflikt velikih razmjera što se priprema u području ugljenokopa Kuznjeckog bazena u zapadnom Sibiru gdje se za srijedu, 11. ožujka, najavljuje početak generalnog neograničenog štrajka prema odluci sindikata. Radi se o prvom masovnom pokretu nakon izbora Jeljcina na mjesto predsjednika Ruske federacije u lipnju 1991. U štrajk bi trebalo stupiti oko milijun radnika pripadnika Federacije sindikata u regiji, pojasnio je novinaru predsjednik Komiteta za zajednički štrajk u gradu Kemerovo, Genadij Mihajlec. Pokrenut ekonomskim zahtjevima, štrajk se nameće kao rješenje po završetku besplodnih razgovora između vrlo osporavanog pokrajinskog predstavnika Mihajla Kisljuka i predstavnika radnika. Ruska vladina organizacija, na čelu sa zamjenikom ministra Mihajlom Poltoraninom, nije došla na mjesto zbivanja krajem prošlog tjedna, kako je bilo dogovoreno. U ponedjeljak su sindikati usvojili odluku o štrajku. Međunaslov: Privilegiran položaj rudara Nekih 400.000 rudara Kuznjeckog bazena podržava taj pokret "moralno i materijalno". Oni ipak neće obustaviti posao, naglasio je jedan od njihovih predstavnika, Pjotr Buhtjanov, iz sjedišta Komiteta za štrajk u gradu Kemerovo. Prema uvjetima konvencija o plaćama potpisanih u prosincu 1991. s ruskom vladom, ugljenokopi su doista dobili znatna povećanja plaća preuzevši zauzvrat obvezu da neće obustavljati rad, naglasio je on. Iako je, kratkoročno gledano, trenutni položaj rudara "privilegiran", postoji opasnost da se situacija pogorša. Neizbježivo odmrzavanje cijena energije, predviđeno za proljeće, povećat će strukturalnu krizu ruskog rudarstva, koje je bitno još uvijek vezano za tržište bivšeg SSSR i više nego drugdje posljedice svjetske krize osjećaju se u području eksploatacije ugljena. Prema mišljenju stručnjaka pedesetak "potpuno neproduktivnih" nalazišta u Rusiji trebalo bi se slijedećih godina zatvoriti. Glavni ruski bazeni ugljena leže oko Kuznjeckij Alatau i grada Vorkuta u polarnom Uralu. Zasad, plaće rudara opasno odstupaju od primanja ostatka pučanstva, te je Komitet za štrajk optužio rusku vladu "da je dozvolila postojanje takvih nepravdi". Tako kirurg u Kuznjeckom zaradi 1.300 rubalja mjesečno dok se rudarske plaće protežu od 10.000 do 18.000 rubalja mjesečno, naglasio je Mihajlec. Međunaslov: Plan revanšista U ponedjeljak je putem radija Kisljuk pozvao pučanstvo na mir. "Ako dođe do štrajka, bit će teži od prethodnih koji su regiji donijeli teške ekonomske posljedice", naglasio je on na konferenciji za tisak o kojoj izvještava agencija TASS. "Godine 1989, tijekom velikih štrajkova u bazenima ugljena, gospodarstvo se još moglo kontrolirati. Sadašnji bi štrajk nepredvidivo mnogo stajao svakog stanovnika industrijske regije", dodao je on. Sa svoje strane, regionalni međuprofesionalni Komitet iz Kemerova je također pozvao radnike da se ne povode za odlukom sindikata, ocijenjujući kako se radi "o planu revanšista (kako često nazivaju komuniste) kojima je cilj srušiti rusku vladu i oslabiti moć Borisa Jeljcina", prenosi u nastavku agencija TASS. Kuznjecki bazen je najveće nalazište ugljena u Rusiji. Prema posljednjim službenim raspoloživim podacima godišnje se iskopa osmdesetpet milijuna tona ugljena iz podzemnih nalazišta a oko 60 milijuna tona iz površinskih kopova. (Hina)dd 101404 MET mar 92