MENACHEM BEGIN - BIVŠI GERILAC KOJI JE S EGIPTOM POTPISAO MIR

JERUZALEM, 9. ožujka (Reuter/Hina) - Menachem Begin, ultranacionalist koji je danas umro u sedamdesetosmoj godini, dobio je Nobelovu nagradu za mir za nevjerojatan uspjeh u pregovorima u jedinom izraelskom mirovnom sporazumu s jednom arapskom državom. U šest godina, koliko je bio premijer, taj se bivši gerilac međutim istaknuo i krvavom invazijom na Libanon. Menachem Wolfovitch Begin rođen je 16. kolovoza 1913. u Brest-Litowsku, koji je tada bio u Rusiji. Diplomirao je pravo na sveučilištu u Varšavi u početku tridesetih godina. Kao učeniku cionista, poljskog Židova Zeeva Jabotinskog, koji je zagovarao upotrebu sile u Palestini, Beginu je bilo 15 godina kad se pridružio njegovu omladinskom pokretu Betar i naučio upotrebljavati oružje. U početku drugoga svjetskog rata uhitile su ga u Poljskoj sovjetske okupacijske vlasti i zatočile u Sibir. Kad je Njemačka napala Sovjetski Savez 1941., biva oslobođen i stiže u Palestinu kao pripadnik poljske vojske. Za Beginom, koji je u to doba bio zapovjednik ilegalnog pokreta Irgun Zvai Leumi (Nacionalna vojna organizacija), zadnjih godina britanske vlasti raspisana je tjeralica i nagrada od 10.000 funti. Beginovoj taktici suprotstavljala se manje radikalna skupina boraca Haganaha i vođa David Ben-Gurion koji je poslije osnovao prvu izraelsku vladu i okosnicu Laburističke stranke. Begin je osnovao ultranacionalističku opozicijsku stranku Herut (Sloboda) i bio njezin vođa u Knessetu (parlament). Prvi njegov doticaj s vlašću bio je nakon izraelsko-arapskog rata 1967. kad je imenovan ministrom bez lisnice u vladi nacionalnog jedinstva. Njegov pokret Gahal, nastao združenjem Heruta i Liberalne stranke, napustio je vladu 1970. prosvjedujući protiv njezine očite spremnosti da prihvati mirovni plan SAD-a koji je sadržavao i mogućnost povlačenja s okupiranih područja. Godine 1973. Gahal se ujedinjuje s manjim strankama i osniva Savez Likud. Četiri godine poslije, 1977., Likud dobiva 45 zastupničkih mjesta od 120 u Knessetu, stvara koaliciju od 77 članova te ukida višegodišnju dominaciju laburista. Iste godine Sadat dolazi u povijesni posjet Jeruzalemu, nudeći mir u zamjenu za povlačenje Izraela sa Sinajskog poluotoka i obećanje da će biti dana autonomija Palestincima na zapadnoj obali Gaze. Dugački pregovori i pritisak SAD doveo je do sporazuma u Camp Davidu u rujnu 1978. te do ugovora o miru u ožujku 1979. Uoči izbora 1981. Begin je vratio svoju već poljuljanu popularnost naredivši zračnim snagama da unište irački nuklearni reaktor. Koalicija je ponovno na vlasti. U srpnju 1982. s ministrom obrane Arielom Sharonom naređuje invaziju na Libanon kako bi skršio Palestinsku oslobodilačku organizaciju. U rujnu 1983. daje ostavku. Njegovi pomoćnici navode kao razlog depresiju zbog smrti svoje žene i velikog broja izraelskih žrtava u Libanonu. Zamjenjuje ga Yitzak Shamir. (Hina) fp 090732 MET mar 92