PISMO SABORSKOG ODBORA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA ZAGREB, 6. ožujka (Hina) - Odbor za zaštitu ljudskih prava Sabora Republike Hrvatske uputio je danas Uredu za ljudska prava Ujedinjenih naroda u Ženevi, Helsinki Watchu (Voč) u Washingtonu (Vošington), Međunarodnoj Helsinki federaciji za ljudska prava u Beču, Amnesty Internationalu (Amnesti Internešenel) u Londonu, i lordu Peteru Carringtonu (Piter Kerington) pismo, koje je potpisao predsjednik tog odbora mr. Neven Jurica, a u kojem se kaže: "Smatram nužnim upozoriti vas na slijedeće dramatične okolnosti i zbivanja na okupiranim područjima Republike Hrvatske. I pored međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane brojnih zemalja, te usprkos dogovorenog primirja, prisustva promatrača Europske zajednice i humanitarnim nastojanjima Međunarodnoga crvenog križa, djela genocida protiv hrvatskog naroda dalje se nastavljaju. Iz okupiranih sela nastavlja se nasilno iseljavanje Hrvata, a kao najdrastičniji primjer je selo Potkonjak kraj Knina. Razaranje okupiranih hrvatskih sela se nastavlja nesmanjenom žestinom s jedninim ciljem da bi se pučanstvo što više obeshrabrilo za povratak svojim domovima nakon dolaska mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Uništava se hrvatska imovina, a preostale kuće prognanih Hrvata sustavno se pale ili razaraju. Planski se zatire svako kulturno obilježje Hrvata: crkve, spomenici i sl. Prema saznanjima odbora, srpske paravojne formacije i tzv. Jugoslavenska armija drže u zatočeništvu oko 2.000 zarobljenika. Također oko 16.000 preostalih stanovnika hrvatskih sela nalaze se u okruženju JA i srpskih terorista. Ovi ljudi ozbiljno su ugorženi i bez hitne i koordinirane zaštitne akcije mnogi bi od njih mogli biti i ubijeni. Imamo, primjerice, dokaze, te provjerene podatke o broju i imenima masakriranih ljudi, mahom staraca Hrvata, na područjima općine Benkovac i Obrovac, koji su zvjerski ubijeni nakon 15. siječnja ove godine. Posjedujemo dokaze o takvim slučajevima brutalnosti i iživljavanja nad nemoćnim ljudima, o neshvatljivim masakriranjima, koja suvremena europska civilizacija ne poznaje. Nema preciznih podataka glede trenutne sudbine preostalih Hrvata na okupiranim područjima; neki su vjerojatno još uvijek u svojim domovima, a neki su vjerojatno uhićeni. Na nekim od tih područja nema vode, struje, trgovina, liječničke pomoći, a prema nekim saznanjima ima puno poginule stoke, pa prijete epidemije širih razmjera. S obzirom da su te ljude posve opkolile srpske paravojne snage njihov život stalno je u opasnosti. Tako je na područjima općina: - Benkovac (Popovići, Šopot, Rodaljice, Perušić Gornji, Perušić Donji, Smilčić, Bruška i dr. sela) ugroženo oko 1.116 Hrvata. - Karlovac (Vukmanić, Knezgorica, Tušilovački Cerovac, Skakavac, Slunjski Moravci i dr. sela) ugroženo oko 700 Hrvata. - Šibenik i Knin (Potkonje, Plaškovica, Sonković, Piramatovci) ukupno ugroženo oko 176 Hrvata. - Sinj (Ježević, Matkovina, Vinalić, Kosore, Maovice Gornje, Podosoje i dr. sela) ugroženo oko 444 Hrvata. - Glina (Dolnjaki, Donje Jame, Maja, Mala Solina, Novoselo Glinsko, Prijeka, Ravno Rašće, Svraćica i dr. sela) ugroženo oko 645 Hrvata. - Vinkovci (Antin, Donje Novo Selo, Marinci, Nijemci, Jankovci, Tordinci, Stankovci, Đeletovci, Lipovac, Korođ i dr. sela) ugroženo je oko 990 Hrvata. - Vukovar (Bapska, Berak, Bokšić, Lovas, Šarengrad, Opatovac, Ilok, Čakovci, Tompojevci i dr. sela) ugroženo je oko 3.822 Hrvata. - Dubrovnik (Cavtat, Plat, Molunat, Mokošica, Majkovi, Štikovica, Mali Zaton, Orašac, Ljubač, Mrčelo, Gromača, Veliki Zaton, Drvenik, Duba i dr. sela) ugroženo oko 5.522 Hrvata. - Drniš - ugroženo oko 2.200 Hrvata. Republika Hrvatska polaže nade u dolazak snaga UN i povjerenu im ulogu. U cilju hitnog osiguranja minimalne zaštite ugroženog pučanstva i zatočenika, te zaustavljanja daljnjeg progona hrvatskog življa nužno je što prije omogućiti članovima Europske promatrače misije, predstavnicima mirovnih snaga UN i predstavnicima Crvenog križa pristup u ugrožena sela i sve logore i zatvore, sačinjavanje preciznog popisa ugroženih građana i zatočenika i stalnu provjeru njihova stanja. Na osnovi dosadašnjih iskustava, očigledno je da se takva zaštita i ulazak članova međunarodnih institucija na spomenuta područja može postići samo uz znatan pritisak međunarodne javnosti i organizacija." (Hina) mć 061714 MET mar 92