BOBAN O REFERENDUMU, DOSADAŠNJIM PREGOVORIMA I STAJALIŠTIMA HDZ-A GLEDE BUDUĆEG USTROJSTVA BIH

GLEDE BUDUĆEG USTROJSTVA BIH ŠIROKI BRIJEG, 28. veljače (Hina) - Predsjednik Predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosna Mate Boban, objašnjavajući danas poslije podne na Širokom Brijegu priopćenje HDZ-a BiH glede referenduma na sjednici predsjedništva Zajednice, kazao je da odluke referenduma u BiH neće unaprijed osuditi političke dogovore koji se vode između tri vodeće bosanskohercegovačke stranke. "Ne želimo nikome naređivati kako će glasovati, neka svatko postupi po svojoj volji, no stav je stranke da svi Hrvati i članovi HDZ-a BiH trebaju ispuniti tu svoju dužnost i izići na referendum", istaknuo je Boban. Po njemu, HDZ se na takav korak odlučio nakon uvjeravanja Europe da će i Hrvati u BiH biti suvereni na svom području. Zatim je prešao na objašnjavanje tijeka pregovora na konferenciji o BiH, te kazao da je bit tih dogovora očuvanje postojećih granica BiH, države triju suverenih i konstitutivnih naroda u svom prostoru, prostoru 'sastavnih jedinica', kako je privremeno prihvaćen izraz za te cjeline. Od referenduma neće zavisiti međunarodno priznanje BiH, nego će ta republika biti priznana kada se sklopi i potpiše dogovor triju stranaka. Ponuđeni principi ustavnog ustrojstva BiH instrument su sudjelovanja Europe u razrješavanju odnosa u BiH, rekao je Boban, ocijenivši da Europa ima sredstava za "kršenja volje" onih sudionika koji ne žele dogovor i suživot u Bosni i Hercegovini. Dodao je da će Europa rađanje nove države BiH popratiti davanjem dobrih usluga skupine stručnjaka, koji bi uz domaće stručnjake najmanje pet godina radili, posebice na uspostavljanju područja zakonodavno-pravnog uređenja u jedinicama, međusobnim odnosima jedinica i odnosima jedinica prema središnjoj državi BiH. "Bili smo u pravu kada smo predložili livanjsko referendumsko pitanje, jer bi inače - kako su nam poslije potvrdili europski stručnjaci, a i naši stručnjaci za ustavno pravo - hrvatski narod bez potenciranja toga pitanja izgubio suverenitet i status naroda, pa smo na referendum pristali tek nakon stanovitog jamstva EZ-a da referendum neće utjecati na buduće političke odluke", rekao je Boban. On je kazao da je upravo na poticaj livanjskog pitanja utemeljena konferencija o BiH, a zatim je upoznao 30 nazočnih članova predsjedništva sa sadržajem triju sjednica konferencije o BiH. Na prvoj su sjednici, po Bobanu, "ekstremni muslimanski unitaristi zastupali stajalište o unitarnoj državi BiH, a SDS je bila za razbijanje BiH, pa se stavovi tri političke stranke nisu značajno zbližili". "Prijedlog je vrlo blizak onome koji zastupa stanovište HDZ", ocijenio je Boban. Na trećoj konferenciji predstavnici stranaka zastali su kod pitanja suvereniteta naroda, jer, kazao je Boban, "Muslimani nisu htjeli pristati na priopćenje za javnost prema kojemu su prihvaćeni principi suverenosti naroda, nego su tek pristali uz rezervu da prijedlog i dalje ostaje u raspravi". "Stav je predstavnika Europske zajednice da predstavnici SDA moraju decidirano kazati jesu li ili nisu za suverenitet naroda", rekao je Boban. Govoreći o biti tih pregovora, on je kazao da u prijedlogu što ga je ponudila Europska zajednica "narod predstavlja suverenu cjelinu i u slučaju ako nije teritorijalno uklopljen u jednu od jedinica te se jedinice sastavnice mogu graditi i iz više odvojenih dijelova". "Jedinice bi trebale imati svoje vlade, skupštine, svoju policiju - nacionalnu gardu, tako da središnja država BiH uopće neće imati policiju, a ni vojsku. Ako bi i postojala zajednička vojska, ona bi bila sastavljena od nacionalnih gardi. Zajedničke funkcije savezne države Bosne i Hercegovine bile bi kreditno-monetarna politika, gospodarstvo, koje nadilazi granice jedinica sastavnica - poput naftovoda, cesta, itd.", rekao je Boban. On je pojasnio da se u dogovaranju pošlo od nekoliko temljnih načela: etničkog, povijesnog (HDZ je inzistirala na tom inače za suvremene demokracije prevladanom načelu, kako bi obuhvatila područje koje su Hrvati legitimno imali pri ulasku u II. svjetski rat, a čiji je etnikum uništen poslijeratnim nedemokratskim sustavom u Bosni i Hercegovini), gospodarskog, kulturnog, sakralnog (rasprostiranje katoličkih crkvi), komunikacijskog i drugih, primjerice načelo dogovora tri stranke. Konferencija će, drži Boban, nastaviti zasjedati svakoga tjedna, a po njegovoj ocjeni realno je očekivati da će predstavnici sva tri naroda prihvatiti ponuđeni prijedlog Europske zajednice. (Hina) zg 281813 MET feb 92