IZBOR IZ PISANJA STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 28. veljače (Hina) DIE WELT - List u podužem komentaru pod nazivom "Bosanski lonac" između ostalog piše: "Hoće li sudbina BiH, etnički i vjerski vrlo zamršene republike u središtu bivše Jugoslavije, uistinu biti odlučena referendumom ovog vikenda ili je kocka, zapravo već odavno pala? Ako je tako, tada ono što se odigrava pred očima zastrašenog pučanstva Herceg-Bosne ne bi bilo ništa drugo nego samo prividna borba. Od Amerike do Europe, utjecajne političke snage žele osigurati cjelovitost BiH. EZ želi pod svaku cijenu spriječiti širenje hrvatskosrpskog rata na susjedna bosanska područja jer bi s obzirom na veliko isprepletanje nacija i vjera tu moglo doći do krvavog razračunavanja prema kojem bi strahote što su se zbile u Slavoniji ispale kao dječja igra. Službeni Washington za svoju politiku prema Bosni ima dodatne motive. Američka politika ne želi posve odustati od svojeg preminulog miljenika Jugoslavije. Američka vlada u ovoj republici vidi, ne samo Jugoslaviju u malome, nego i jednu vrstu Pijemonta oko kojega bi jednog dana moglo doći do stvaranja nove jedinstvene države. Valja se jedino ponadati da će Zapad na buduća bosanska razjedinjavanja reagirati spremnije nago na raspadanje Titove države". THE FINANCIAL TIMES - Laura Silber, dopisnica lista, izvješćujući iz Beograda o najnovijoj misiji lorda Carringtona, piše kako se on nada da će mu uspjeti u roku od dva sljedeća tjedna ponovo pokrenuti pregovore o Jugoslaviji. Nadalje prenosi kako je lord Carrington nakon jučerašnjeg razgovora sa srbijanskim predsjednikom Miloševićem rekao: "Mislim da ćemo plenarnu sjednicu mirovne konferencije održati za desetak dana. Tada ćemo utvrditi kako stvari sada stoje". Iako se petnaesti prekid vatre u sukobu u Jugoslaviji, piše list, još održava, učinjeno je veoma malo u političkim pregovorima među bivšim jugoslavenskim republikama. Dolazak mirovnih snaga sam po sebi neće donijeti rješenje za sukob, upozorio je prema listu lord Carrington i dodao: "Moram učiniti sve kako bih ubrzao događaje". KLEINE ZEITUNG - "U Jugoslaviji se moćnici bore za opstanak. Kako 'veliki' Milošević u Beogradu tako 'mali' Babić u krajini. U inozemstvu se brižno prati tko se i kako drži u sedlu. Kad su sad, primjerice, Srbe u krajini po beogradskom diktatu podijelili na dva tabora, postavljaju se hipoteze o mogućim posljedicama. No, koliko god da su zbunjujuće balkanske pojedinosti, stvar je ostala jednostavnom. Beograd vjeruje da će UN preuzeti na sebe posao odcjepljenja okupiranih dijelova Hrvatske od Hrvatske. Babić bi taj posao nastavio u vlastitoj režiji. Borba za moć ujedno je i vremenska utrka protiv gospodarskog sloma. Koliko još Beograd može hraniti armiju? Koliko će još pučanstvo podnositi pad u sve goru sirotinju? Koliko se dugo još mogu produžavati hegemonistički snovi iz 1990. i 1991? Kako se srpski zahtjev za održanjem Jugoslavije slaže sa zabranom izvoza hrane iz Srbije u BiH, te glad koja tamo prijeti? Popis jugoslavenskih problema još je puno duži. Problemi nisu izolirani. U tijesnoj su vezi jedni s drugima poput udaraca skupine boksača. Zbog toga je nemoguće predviđati nešto na duže vrijeme. U Jugoslaviji se danas doista valja informirati 'iz dana u dan'". THE GUARDIAN - U rubrici "Pisma uredniku" list je objavio pisma dr. Drage Štambuka koji komentira članke koje je list objavio o "kršenjima ljudskih prava, a prema kojima se može steći dojam da su Hrvati i Srbi jednako krivi". "Opisavši srpska zlodjela u Hrvatskoj, optužili ste zatim Hrvate za zlodjela počinjena nad Srbima (15. veljače) ne usporedivši jačinu napada. Čini se da ste novinarsku objektivnost tumačili u uvjetima moralne ekvidistance, ne utvrđujući točno tko je zaista odgovoran", piše dr. Štambuk i dodaje: "Hrvatska vlada osuđuje sve napade na svoje građane, bez obzira na njihovo etničko podrijetlo". U nastavku dr. Štambuk navodi primjer Gospića, ističući da ubojstva počinjena tamo izazivaju žaljenje, ali se "moraju prosuđivati u okviru cijelog rata. Postoji evidencija o 29 stradalih u Gospiću, ali u Hrvatskoj je ubijeno 30.000 ljudi što je posljedica srbijanske agresije". Dr. Štambuk zatim upozorava da ima više od 700.000 prognanika, gotovo 400 crkvi je uništeno, gradovi su razoreni, "srbijanska propaganda, kojoj je cilj osigurati da Zapad ne vjeruje Hrvatskoj, uspjela je. Birajući između srbijanskih laži i istine o stanju, Zapad je odlučio lagodno stajati u sredini. S tog je položaja prešutno blagoslovio srbijansku agresiju". (Hina)dd 280609 MET feb 92