SRBIJANSKA SKUPŠTINA ZAVARŠILA PRVI DIO IZVANREDNOG ZASJEDANJA; MILOŠEVIĆ NE KANI "BILO ŠTO MIJENJATI"

MILOŠEVIĆ NE KANI "BILO ŠTO MIJENJATI" BEOGRAD, 27. veljače (Hina) - Narodna skupština Srbije završila je kasno večeras prvi dio izvanrednog zasjedanja, na početku kojeg je predsjednik Srbije Slobodan Milošević podnio izlaganje o političko-sigurnosnoj situaciji i putovima rješavanja jugoslavenske krize. Na kraju rasprave, u kojoj je sudjelovalo 49 zastupnika, većinom glasova prihvaćeni su zaključci u kojima se podržavaju ocjene iz izlaganja i aktivnost predsjednika Republike te inicijativa za stvaranje zajedničke države Srbije i Crne Gore. Zastupnici oporbe uglavnom su glasovali protiv ili su bili uzdržani. Predsjednik Milošević dobio je u raspravi najveću podršku od socijalističkih zastupnika, koji su čak grubo i nervozno reagirali na svaku kritiku predsjedniku, optužujući pritom oporbu za izdaju, za razbijanje sloge srpskog naroda, za kolaboraciju s njegovim neprijateljima - u koju su ubrojeni Tuđman, Mesić, Kohl, Genscher i Vatikan. "Možda ste igrali dobro, ali ste izgubili utakmicu", rekao je predsjedniku leader Demokratske stranke Dragoljub Mićunović. Zbog neostvarivanja nacionalnog programa Mićunović je predložio Miloševiću da se povuče, ako je umoran. "Nije kasno raspisati izbore za novu skupštinu, da pokušamo napraviti drukčiju državu" - rekao je Mićunović, najviše zamjerivši što srpskom narodu prijeti opsanost da bude podijeljen u tri ili čak četiri države, čime bi se poništili rezultati Balkanskih ratova te Prvog i Drugog svjetskog rata. Mićunović je potvrdio javno iznošene ocjene da Demokratska stranka ima isti nacionalistički program kao i Milošević, i da je na njega bijesna jer ga nije uspio ostvariti. Iz redova Demokratske stranke bilo je i zamjerki na predsjednikovo ponašanje, na kojima se temelji zahtjev te stranke za njegovom ostavkom. Vojislav Koštunica rekao je da je Miloševićeva politika od zahtjeva za formiranje demokratske federacije svedena na ideju o zajedničkoj državi Srbije i Crne Gore ili čak samo na Srbiju. On je naveo i primjere kad je sve predsjednik navodno prekoračio ustavne ovlasti. Spomenuo je i to da se ništa ne zna o njegovim tajnim pregovorima s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom. Dragan Jeftović postavio je pitanje tiskanja "jeftinog" novca za financiranje Armije, jer da se to čini na štetu građana Srbije. Mihajlo Kovač govorio je o nezakonitom stanju u RTV Beograd, rekavši da se ta kuća ne pridržava zakonske odredbe u vođenju nestranačke programske politike. On je dodao da se RTV Beograd pretvorila u "informativnu kasarnu" koja svim propagandnim sredstvima kleveće neistomišljenike vladajuće stranke. Slično mišljenje o Televiziji Beograd i Novi Sad iznio je i Jožef Kasa. On se nije suglasio s optimističkim ocjenama izlaska iz ekonomske krize, ocjenjujući situaciju katastrofalnom. Kao velik problem on je spomenuo 150 tisuća izbjeglica u inozemstvo, među kojima ima i Srba, a ne samo Mađara i Hrvata. Upozorio je i na pritiske paravojnih formacija, koje su pod zaštitom državnih organa a koje se, po njemu, kreću u sredinama u koje treba unijeti strah, te zajedno s članovima SPS-a, na čiji poziv dolaze, prijete i fizičkim nasiljem. Kasa, inače gradonačelnik Subotice, postavio je pitanje kada će nadležni organi izdati nalog za razoružavanje paravojnih formacija. Ministar vanjskih poslova Vladislav Jovanović obrazlagao je opredjeljenje za očuvanje kontinuiteta Jugoslavije prednostima u praktičnom političkom, u materijalnom i pravnom smislu. "To nas uz ostalo lišava obveze da se podvrgnemo proceduri priznavanja i ponižavajućem položaju u odnosu na strane čimbenike" - rekao je Jovanović i ukazao na korist koja proizlazi iz članstva u međunarodnim organizacijama i postojanja gotovih sedam tisuća međunarodnih konvencija i ugovora. Kad bismo se toga odrekli - nastavio je Jovanović - to bi bilo u korist secesionista, koji bi tada lakše riješili svoje probleme. Na pitanje što će biti ako hrvatske oružane snage pokušaju napasti Krajinu, Jovanović je rekao da je teorijski to moguće, ali praktički neizvodivo. Po njegovim riječima nije zabilježeno da je mirovna operacija na taj način ugrožena. Kad bi se to i desilo, Hrvatska bi brzo protiv sebe imala sve zemlje svijeta i UN bi pronašle vojnu mogućnost da odbace agresora. Odgovarajući na pitanje o odnosu Srbije prema tzv. Krajini, Jovanović je rekao da Srbija nikada nije išla za tim da se Krajina priključi Srbiji, dodavši da Srbija nema teritorijalnih presizanja, već samo dosljedno podržava ostvarivanje osnovnih nacionalnih prava srpskog naroda u Krajini na slobodu i sigurnost. Konačno rješenje za Krajinu treba tražiti u dogovoru predstavnika Hrvatske i predstavnika Krajine, istaknuo je Jovanović. Komentirajući neke ocjene da je JNA doživjela vojni poraz, Jovanović je rekao da je povlačenje JNA s područja koja dolaze pod kontrolu mirovnih snaga logična činjenica u skladu s uobičajenom praksom u takvim situacijama. Snage UN zamijenit će JNA u zaštiti srpskog naroda, dodao je. Sudjelujući u raspravi član tzv. Predsjedništva SFRJ Borisav Jović izjavio je da je Srbija "na najboljem putu da ostvari povijesne ciljeve srpskog naroda. Ako budemo radili pametno, nitko nas ne može zaustaviti. Preživjeli smo opasnosti da ostanemo sami, a i trenutke kada je malo tko vjerovao da možemo pod pritiskom i interesima velikih sila ostvariti svoja prava. Srbija ima mnogo razloga da se ponosi dostojanstvom politike koju vodi Republika" - rekao je Jović i dodao da ipak još predstoji težak put da se od "oslobađanja srpskog naroda u krajinama" dođe do ostvarenja njegova prava na samoodređenje. "Nije sve gotovo i ne možemo se prepustiti međusobnim svađama" - rekao je Jović kritizirajući polemičke tonove u današnjoj raspravi. Govoreći o statusu "Republike srpska krajina" Jović je istaknuo da se na njezinim teritorijima hrvatsko zakonodavstvo neće primjenjivati ni u kojem pogledu. To je ocijenio važnim rezultatom diplomatske i političke borbe za ostvarivanje prava srpskog naroda. Dodao je da mirovne snage traže dokumentaciju o zakonima koji će se primjenjivati na teritorijima pod njihovom zaštitom, pa se uz savezne zakone - koji će ondje, po Joviću, važiti - ubrzano radi na "kodificiranju republičkog zakonodavstva Krajine i donošenju lokalnih zakona na isti način koji važi za svaku republiku pod jugoslavenskom kontrolom". Jović je dodao da je Krajina nedovoljno razvijena pa ima pravo na dotacije iz saveznog budžeta za funkcioniranje njezinih službi. "To je teritorij Jugoslavije - dio bivše Republike Hrvatske - koji je sada Republika srpska krajina", rekao je on. Objašnjavanjući sukob s Milanom Babićem Jović je uz ostalo rekao da su sva pitanja odlučivanja o ratu i miru, o odnosima s UN i o upotrebi JNA u nadležnosti predsjedništva SFRJ, te da je ono pokušalo uvjeriti rukovodstvo Krajine da je mirovna akcija u njihovu interesu. "Jer ne možemo bolje sami nego s cijelim svijetom zaštititi narod od genocida hrvatskih vlasti", rekao je Jović i dodao da jedan dio rukovodstva to nije mogao shvatiti no da je došlo do "demokratske evolucije" u njihovim redovima. Odgovarajući na kritike zašto se pristalo na posredničku ulogu UN, Jović je rekao da bi njezino odbijanje dovelo do još veće izolacije. "Razgovori između republika više nisu bili mogući, morao je izbiti rat i Europa je morala biti umiješana jer se radilo o njenoj kući. Nastojali smo održati naše interese i prebacili smo loptu u UN, pa je došlo i do odluke da one zaštite srpski narod", rekao je Jović. Odgovarajući na kritike zašto se JNA povukla iz Slovenije i Hrvatske i zašto se povlači iz Makedonije, Jović je odgovorio da se nasilu nije mogla zadržati ni Slovenija ni Hrvatska ni Makedonija i da nitko nije imao ništa protiv njihova izlaska iz Jugoslavije, - "ali ne na silu i ne tako da sa sobom povuku i Srbe iz Hrvatske". "Došli smo u fazu neposredne realizacije vitalnih interesa srpskog naroda. Osigurano je da se pitanje Srba u Hrvatskoj rješava na demokratski način pod zaštitom UN, da se u BiH ništa ne može riješiti bez suglasnosti srpskog naroda. - Srbija i Crna Gora čine okosnicu državne zajednice u koju će sigurno ući Srbi iz BiH i Hrvatske. - Uspješno smo došli do toga da ciljeve ostvarimo mirnim putem, a rat su izazvali oni koji su nasilno htjeli izvesti srpski narod i nasilno se odcijepiti, što je jučer potvrdio i američki državni tajnik Baker", istaknuo je Jović. Odgovarajuć na kraju sjednice na neke kritičke primjedbe u raspravi Slobodan Milošević je izjavio da se - "kao i uvijek do sada - neće osvrtati na uvrede". Komentirajući tvrdnju da se Armija raspala, Milošević je rekao da to nije točno, da je armija usprkos pritiscima i izdaji uspjela obraniti srpske krajeve. "Tko bi to bio učinio da nije bilo armije!" - rekao je Milošević i dodao da nitko ne smije biti nepravedan prema pripadnicima Armije, koji su se "hrabro borili". Govoreći o budućnosti armije Milošević je rekao da zajednička država mora imati vojsku razmjernu svojoj veličini i potrebama i u skladu s naoružanjem u okruženju. Milošević je na kraju rekao da ima namjeru dalje raditi kao i do sada odnosno da nema namjeru "bilo što mijenjati", a to je popraćeno pljeskom većine zastupnika. Odgovarajući na kritiku zašto je u raznim prilikama stajao uz jugoslavensku zastavu i himnu, Milošević je rekao: "Meni je čast da stojim uz himnu 'Hej Slaveni'." (Hina) zg 282316 MET feb 92