U RATNOJ 1991. - PRIKUPLJENO GOTOVO 180.000 DOZA KRVI

ZAGREB, 26. veljače (Hina) - Tijekom 1991. godine u Hrvatskoj je prikupljeno 179.945 doza krvi (oko osam posto više nego u 1990.), a Hrvatska se sa 39,1 davanja na tisuću stanovnika našla ispred nekih europskih zemalja, Italije, Grčke ili Španjolske, približila se Velikoj Britaniji, no još uvijek zaostaje za najboljima, Austrijom (60), Francuskom (70) ili Danskom (87,8). Dobrovoljno davalaštvo značajno se povećalo naročito u drugom polugodištu prošle godine kada je prikupljeno 97.920 doza, gotovo 16 tisuća više nego u prvom polugodištu. Rezultat je to visoke motiviranosti hrvatskog naroda, ali i pravovremene pripreme Crvenog križa, istaknula je u razgovoru za Hinu voditeljica zdravstvenih djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa dr. Vera Pleša-Golubović. "U prošloj se godini nikada nije dogodilo da krvi nije bilo tamo gdje je potrebno, a u cijeloj je Hrvatskoj postojao jedinstven 'krvotok solidarnosti'" , naglasila je dr. Golubović te dodala da u Hrvatsku izvana nije stigla ni jedna doza krvi, već samo potrebna oprema. Također se, unatoč ratnoj situaciji, prikupljanju krvi po skloništima i za uzbuna, nije odstupalo od medicinskih uzanci pri davanju krvi, odnosno od liječničkog kontrole, određivanja krvne grupe, kontrole željeza u krvi te testova na AIDS, hepatitis i sifilis. Najveći porast dobrovoljnog davalaštva zabilježen je u Zagrebu gdje je prikupljeno preko 40 tisuća doza, na osječkom i riječkom području po preko 30 tisuća, a splitskom i varaždinskom po preko 20 tisuća. Broj davanja u odnosu na tisuću stanovnika najveći je na varaždinskom području, 66,3 (u Ludbregu, npr, 126,9), riječkom (60,6), te u Zagrebu (47,1). Na privremeno zaposjednutim hrvatskim područjima nikada nisu bili zabilježeni imalo značajniji rezultati u dobrovoljnom davalaštvu, istaknula je voditeljica zdravstvenog odjela Crvenog križa, potkrijepivši to podatkom da je, npr., u 1990. u općini Vrginmost bio 1,1 davatelj na tisuću stanovnika, 2,2 u Benkovcu, oko po 3 u Glini i Gračacu. Unatoč zapaženim prošlogodišnjim rezultatima, dr. Vera Pleše-Golubović upozorava na problem da se davalaštvo sve više temelji na višekratnim davateljima, koji su sve stariji, dok se mladi, pogotovo studenti, i nadalje baš i ne odazivaju pozivima. Ove se godine dobrovoljnim davalaštvom planira prikupiti 180 tisuća doza. U siječnju je, npr., u Zagrebu, kojemu dnevno treba 300 do 350 doza krvi, prikupljeno preko 3,5 tisuća doza, što je na prošlogodišnjoj razini. "Iako je to zadovoljavajući rezultat osjeća se da ponešto smanjuje prvotni motiv pomoći, a potrebe za krvlju ostale su iste, jer sada se obavljaju svi zahvati koji su lani odgođeni zbog ratne situacije", kaže voditeljica zdravstvenog odjela Hrvatskoga Crvenog križa te ističe potrebu daljnjeg promicanja dobrovoljnog davalaštva i organiziranja redovitih i izvanrednih akcija dobrovoljnog davalaštva. (Hina) zk 271547 MET feb 92