KONFERENCIJA ZA NOVINSTVO U MINISTARSTVU OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE U POVODU OBNOVE BRIGADE VUKOVARSKIH VETERANA

U POVODU OBNOVE BRIGADE VUKOVARSKIH VETERANA ZAGREB, 25. veljače (Hina) - "Mi nismo nova jedinica, već brigada koja se borila na vukovarskom području, pa je zatim dobila broj 204., a sada se obnavlja kao brigada vukovarskih veterana", rekao je predstavnik zapovjedništva brigade vukovarskih veterana Branko Borković (Mali Jastreb) na današnjoj konferenciji za novinstvo u Ministarstvu obrane, organiziranoj u povodu obnove legendarne brigade vukovarskih veterana. Osim Borkovića, na konferenciji su bili nazočni i zamjenik ministra obrane Republike Hrvatske Ivan Milas, načelnik Uprave za personalne poslove Ministarstva obrane Republike Hrvatske pukovnik mr. Mišo Munivrana, pomoćnik zapovjednika saniteta Glavnog stožera Hrvatske vojske prof. dr. Ivica Kostović, koji je i član Komisije za nestale, Komisije za razmjenu zarobljenika i član vladine delegacije za postupanje po Ženevskoj konvenciji, predsjednik Komisije za privremenu dodjelu stanova Ministarstva obrane Republike Hrvatske Miroslav Modrušan, te predstavnici zapovjedništva brigade vukovarskih veterana dr. Juraj Njavro, Ivan Kapular i Branko Borković. Borković je razjasnio da se pripadnikom vukovarske brigade drži onaj tko je postao njezinim članom u Vukovaru i sudjelovao u njegovoj obrani do svršetka. "Budući da su mnogi članovi brigade poginuli ili ranjeni, brigada će se popunjavati novim ljudima", rekao je Kapular, dodavši da će se pri izboru novih članova primjenjivati najviši kriteriji. Na novinarsko pitanje o navodnom nastavku pružanju otpora od strane hrvatskih boraca na vukovarskoj Mitnici, Borković je rekao da je "taj teren teško držati duže vrijeme i lako ga je okružiti", a prema njegovoj procjeni, "ne postoji mogućnost pružanja većeg organiziranijeg otpora koncentracijom snaga na jednom mjestu". Milas je dodao da "organiziranog otpora od strane zapovjedništva Hrvatske vojske tamo nema". Glede položaja vukovarskih civila, koji se nalaze u zarobljeništvu, dr. Kostović je rekao da je Hrvatska tražila povratak civila, budući da nije postojao nikakav dokaz da su sudjelovali u oružanim borbama, pa je nekoliko dana nakon pada Vukovara Hrvatska preuzela 5.100 civila od Jugoslavenske armije. "Mi smo dali najprije 3.000, a zatim 5.000 imena civila generalu Rašeti, pa smo dobili odgovor da su svi oni ratni zarobljenici, jer su branili Vukovar", kazao je dr. Kostović, dodavši da su poseban problem ranjenici iz vukovarske bolnice, budući da su predstavnici JNA rekli da će dati 92 imena ranjenika, a do sada su dali samo 40. U vezi pitanja o mogućnostima Međunarodnog crvenog križa u rješavanju tih problema, dr. Kostović je rekao da predstavnici Crvenog križa mogu ući u sve zatvore, koji su pod kontrolom JNA, s tim da se armija obvezala da će preuzeti kontrolu i nad četničkim logorima. "Do sada je Crveni križ posjetio više od 1.600 zarobljenika. Prvih dana maltretiranja od strane pripadnika JNA su bila strahovita, no sada se stanje bitno popravilo", kazao je dr. Kostović. "U okviru sporazuma 'Svi za sve' Hrvatska je postigla najviše što se moglo da se održi kontinuitet razmjene zarobljenika", istaknuo je dr. Kostović, dodavši da "armiju nije lako prisiliti da ispuni preuzete obveze, jer ona na sve pristaje, no kada treba izvršiti, onda odugovlači". "Najteži je gubitak ljudskih života i skoro 2.000 invalida u Hrvatskoj", kazao je Milas, istaknuvši da o tome Hrvatska treba voditi brigu, "ne samo davanjem novčanih pomoći, već prvenstveno treba poduzeti sve kako bi se invalidima olakšao život i kako bi ih se uključilo u svakodnevicu". Na novinarsko pitanje o sudbini povjerenika Vlade Republike Hrvatske za Vukovar Marina Vidića Bilog, te novinara Siniše Glavaševića i snimatelja HTV-a Srećka Baćuna, dr. Kostović je odgovorio da se za Bilog i Baćuna pouzdano zna da su u zarobljeništvu, dok o Glavaševiću nema nikakvih novih informacija. "Srbija i JNA želi prikriti pred javnošću da se tako malo boraca borilo protiv njihove ogromne vojne snage, pa zato drže u zarobljeništvu civile koje terete da su sudjelovali u borbi", razjasnio je Borković. Predsjednik Komisije za privremenu dodjelu stanova Ministarstva obrane Republike Hrvatske Miroslav Modrušan je izvijestio da je komisija do prošlog zasjedanja Sabora obradila 5.000 vojnih stanova, od njih 12.000, koliko ih je u Zagrebu. Modrušan je iznio podatak da su u 5,73 posto stanova od ispitanih 5.000 ušli hrvatski borci, u zanemarivo malom broju nalaze se prognanici, a u 37 posto stanova nalaze se stanari s rješenjima izdanim nakon 24. srpnja prošle godine, kada je stupila na snagu vladina uredba o zabrani raspolaganja nekretninama u vlasništu bivše JNA i SSNO. "Na teritoriju Hrvatske je 40.000 bivših vojnih stanova", rekao je Modrušan, iznijevši da je komisija do sada dobila 8.000 zahtjeva za dodjelu tih stanova. On je razjasnio da će se, pri razmatranju tih zahtjeva, podnositelji zahtjeva razvrstavati u 4 kategorije: u 1. kategoriji bit će članovi obitelji smrtno stradalih u ratu, u 2. kategoriji su teški invalidi i ranjenici, u 3. su prognanici, dok će u 4. kategoriji biti podstanari i pripadnici Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Načelnik Uprave za personalne poslove Ministarstva obrane Rwepublike Hrvatske pukovnik mr. Munivrana je naglasio da se stambeno pitanje treba rješiti najprije za obitelji oko 200 vukovarskih boraca, kako bi se oni onda "mogli posvetiti onome za što je i formirana brigada vukovarskih veterana". (Hina) mc 251344 MET feb 92